Piron – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m →Učenje |
|||
Red 35:
Neki naučnici smatraju da tri kriterija kojima Piron određuje stvari upadljivo podsećaju na [[tri oznake bića]] budističke filozofije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |page=28 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref> Takođe, Pironov cilj dostizanja [[Blaženstvo|blaženstva]] ima paralelu sa postizanjem [[nirvana|nirvane]] u budističkoj filozofiji.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=33 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote> Konačno, četvorna logika (''[[catuṣkoṭi]]'') na kraju pasusa je karakteristična za [[indijska logika|indijsku]] odnosno [[budistička logika|budističku logiku]], dok je dualna logika karakteristična za [[tradicionalna logika|grčku]].
Piron je kao ideal u grčku filozofiju uveo spokoj ili neuznemirenost (''[[ataraksija|ataraksiju]]''), stanje unutrašnje ravnoteže koju karakteriše sloboda od nevolja i briga. Prema Pironu, spokoj je pravi cilj [[filozofija|filozofije]], tj. težnje k mudrosti, a [[mudrost|mudrac]] je onaj koji je postigao duševni mir, a ne spoznaju svijeta. On je naučavao da se spokojstvo postiže samo kada se čovek kloni strasti i uzdržava od zauzimanja [[Gledište (budizam)|gledišta]] i izricanja bilo kojeg suda. Piron i njegovi učenici su koristili pojam ''[[epoche]]'' (ἐποχή - obustava<ref>https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%90%CF%80%CE%BF%CF%87%CE%AE</ref>) da opišu stanje uma u kojem je rasuđivanje obustavljeno, da bi se postigao spokoj. Pironski filozof [[Sekst Empirik]] daje ovu definiciju: "Obustava je
Piron je smatrao da ne možemo upoznati stvarnost stvari, već u najbolju ruku, [[Osećaj (budizam)|osećaje]] koje izazivaju. Pri eventualnom izricanju sudova možemo reći samo kako nam se nešto čini da jest, ali ne možemo tvrditi da stvarno jest tako.
| |||