|
Neki naučnici smatraju da tri kriterija kojima Piron određuje stvari upadljivo podsećaju na [[tri oznake bića]] budističke filozofije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |page=28 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref> Takođe, Pironov cilj dostizanja [[Blaženstvo|blaženstva]] ima paralelu sa postizanjem [[nirvana|nirvane]] u budističkoj filozofiji.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=33 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote> Konačno, četvorna logika (''[[catuṣkoṭi]]'') na kraju pasusa je karakteristična za [[indijska logika|indijsku]] odnosno [[budistička logika|budističku logiku]], dok je dualna logika karakteristična za [[tradicionalna logika|grčku]].
Piron je kao ideal u starogrčkugrčku filozofiju uveo spokoj ili neuznemirenost (''[[ataraksija|ataraksiju]]''), stanje unutrašnje ravnoteže koju karakteriše sloboda od nevolja i briga. Prema Pironu, spokoj je pravi cilj [[filozofija|filozofije]], tj. težnje k mudrosti, a [[mudrost|mudrac]] je onaj koji je postigao duševni mir, a ne spoznaju svijeta. PremaOn Pironu,je spokojstvonaučavao da se spokojstvo postiže samo onda kadkada se čovek kloni strasti i uzdržava od zauzimanja [[Gledište (budizam)|gledišta]] i izricanja bilo kojeg suda. Piron i njegovi učenici su koristili pojam (''[[epoheepoche]]'' (ἐποχή - obustava<ref>https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%90%CF%80%CE%BF%CF%87%CE%AE</ref>) da opišu stanje uma u kojem je rasuđivanje obustavljeno, da bi se postigao spokoj. Pironski filozof [[Sekst Empirik]] daje ovu definiciju: "Obustava je stanje uma u kojem ništa ne poričemo niti potvrđujemo."<ref>''Outlines of Pyrrhonism'', I.4.</ref> Budino učenje također naglašava [[Spokoj (budizam)|spokoj]] kao temeljnu vrlinu mudraca, te uklanjanjenapuštanje [[Nečistoća (budizam)|strasti]] i napuštanje [[Gledište (budizam)|gledišta]] kao sredstvo da se to postigne.<ref>MN 8: Sallekha sutta: „Drugi će slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima i teško ih napuštati. Mi nećemo slepo slediti sopstvena gledišta, istrajavati na njima, već ćemo ih lako napuštati.“</ref>
Piron je smatrao da ne možemo upoznati stvarnost stvari, već u najbolju ruku, [[Osećaj (budizam)|osećaje]] koje izazivaju. Pri eventualnom izricanju sudova možemo reći samo kako nam se nešto čini da jest, ali ne možemo tvrditi da stvarno jest tako.
Uzdržavanje od suda ne znači potpunu pasivnost. Mudrac se ponaša u skladu sa [[običaj]]ima i prirodom zemlje u kojoj živi, ali nikad svome stanovištu ni svojim delima ne pripisuje značaj apsolutne istine. Piron posebno ističe različitost ljudi u odnosu na [[uživanje]] i [[bol]], u odnosu na vrednovanje prava i neprava. Upoređujući razne postupke onOn pokazuje kako se, npr. brakovi između roditelja i dece, braće i sestara, zajedničke žene, krađa, laž itd. kod raznih naroda i u različitim vremenima potpuno različito ocenjuju.<ref name="Filozofski leksikon"/> Stoga, ne treba stvarati mišljenje ni o dobru ni o zlu, a ukoliko se u određenom slučaju mora doneti neka odluka najbolje je povinovati se zakonima zemlje u kojoj živiš.
Ljudska [[patnja]] dolazi odatle što smo bez izvesnih stvari koje smatramo [[dobro|dobrim]], što se bojimo da prividna dobra izgubimo ili što moramo podnositi ono što nam se čini da je [[zlo]]. Međutim, ko se obuzdava svakog vrednosnog suda, za tog iščezava bol i nesreća.<ref name="Filozofski leksikon"/>
|
