Piron – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 35:
<blockquote>Ko god želi živeti [[Blaženstvo|blaženo]], mora razmotriti tri pitanja: Prvo, šta su stvari (''pragmata'') po prirodi? Drugo, kakvo stanovište treba zauzeti prema njima? Treće, kakav ishod takvo stanovište donosi? Pironov odgovor je da su sve stvari nesvojstvene (''adiaphora''), nestabilne (''astathmēta'') i neodredive (''anepikrita''). Stoga, ni naša čula ni naša gledišta (''doxai'') nam ne govore istinu i laž; pa se na njih ne možemo osloniti. Zato trebamo biti bez [[Gledište (budizam)|gledišta]] (''adoxastoi''), bez [[Gorivo (budizam)|prijanjanja]] (''aklineis'') i nepokolebani (''akradantoi''), govoreći za svaku stvar da niti jeste, niti nije, niti i jeste i nije, niti ni jeste ni nije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=22–23 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote>
Neki naučnici smatraju da tri pojma kojima Piron određuje stvari upadljivo podsećaju na [[tri oznake bića]] budističke filozofije.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |page=28 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref> Takođe, Pironov cilj dostizanja [[Blaženstvo|blaženstva]] ima paralelu sa postizanjem [[nirvana|nirvane]] u budističkoj filozofiji.<ref>{{cite book |last=Beckwith |first=Christopher I. |title=Greek Buddha: Pyrrho's Encounter with Early Buddhism in Central Asia |publisher=[[Princeton University Press]] |year=2015 |pages=33 |url=http://press.princeton.edu/chapters/s10500.pdf |isbn=9781400866328}}</ref></blockquote>
Piron je smatrao da trebamo istraživati svojstva stvari kako bismo spoznali korist koja od njih proishodi. On pritom tvrdi da ne možemo upoznati stvarnost stvari, već u najbolju ruku, [[Osećaj (budizam)|osećaje]] u koje nas dovode. Pošto ne možemo upoznati stvari, ne možemo ni odrediti kako da se prema njima ponašamo i šta će proizaći iz našeg postupka. Stoga [[mudrost|mudracu]] ne preostaje ništa drugo već da se kloni svakog [[Gledište (budizam)|gledišta]] i da se uzdržava (gr. ''epohe'') od suda i delovanja i da se kloni svih strasti, pa će jedino tako naći spokoj (''[[ataraksija|ataraksiju]]''). Pri eventualnom izricanju sudova možemo reći samo kako nam se nešto čini da jest, ali ne možemo tvrdi da stvarno jest tako, jer ta je spoznaja ljudskom umu nedostupna.
| |||