Debelo Brdo (Sarajevo) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 5:
 
=== Neolit ===
Najstariji keramički nalazi na Debelom brdu pripadaju kasnom [[neolit]]u (u III mileniju prije naše ere). Debelo Brdo bilo je posljednje pribježište neke male neolitske zajednice iz doline Bosne, koja se tu sklonila pred naletom stočarskih plemena (stepski nomadi iz Azije - [[Indoevropljani]])<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA -Desitijati |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>]]
=== Eneolit ===
Drugi stratum pripada eneolitskom dobu, kasnoj fazi [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]], datiranoj u 2000-1800 (1700) godinu prije naše ere. Zastupljena je u velikom broju primjeraka vučedolska keramika, polovina kalupa za livenje bakrenih sjekira s dugom cilindričnom ušicom, kalup za izlivanje bodeža, dio kalupa za izlivanje igala te keramički sopalj mijeha ili lijevak za ulivanje rastaljenog metala u kalup, te razni predmeti od bakra (igle, šila, lisnati bodeži, sjekire i dijelovi cijevi za mijeh). Nađeni materijal ima i svoje posebnosti pa se u nauci govori o južnobosanskom podtipu Vučedolske kulture ili podtipu Debelo Brdo.<ref name="ČovićMetal">{{Cite web |url=http://www.anubih.ba/godisnjak/izdanja/Godisnjak%2013.pdf|title= Borivoj Čović - Metalurška djelatnost Vučedolske grupe u Bosni |work= ANUBiH - GODIŠNJAK KNJIGA / 13 Sarajevo, s.105|accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>
Red 13:
 
=== Željezno doba ===
Iz starijeg željeznog doba, od 900. do 300. godine prije naše ere, prema keramičkom materijalu na Debelom brdu i Varvari kod Prozora, izveden je zaključak da su veze i kontakti plemena ([[Desitijati]]), koja su živjela u srednjem toku rijeke Bosne i gornjem toku [[Vrbas]]a ([[srednjobosanskaSrednjebosanska kulturna grupa]]) sa onim koja su živjela južnije, u gornjem toku [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], bile intenzivne i trajnog karaktera, s tim da su plemena koja pripadaju srednjobosanskoj kulturnoj grupi bila vjerovatno nadmoćnija. Pored toga, na materijalu sa Debelog brda javlja se i import iz Italije (sjekire sa lepezasto proširenom oštricom). Izuzetan geografski položaj doveo je do razvoja naselja u značajan zanatski i trgovinski centar.
 
Predmeti od bronze su se i dalje proizvodili (šila, igle, nakit), ali je za te predmete bilo potrebno neuporedivo manje rude nego što je trebalo za mačeve, koplja, sjekire, motike...). Rudarstvo i metalurgija dobili su veliki zamah.
Red 47:
[[Kategorija:Desitijati]]
[[Kategorija:Gradine metalnog doba]]
[[Kategorija:Srednjebosanska kulturna grupa]]