Crnogorci – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 343:
U okviru jugoistočne skupine govorne specifičnosti pojedinih plemena nešto su izrazitije, pa se može govoriti o 5 govornih grana: 1. podlovćenska govorna grana (teritorija četiri nahije i Crnogorsko primorje od Perasta do Bara); 2. barsko-mrkojevićka govorna grana; 3. kučko-pipersko-bratonožićka govorna grana; 4. zetsko-podgorička govorna grana (kojoj pripadaju i Tuzi s okolinom te govor crnogorske dijaspore u Vraki i Skadru); 5. donjopješivačko-bjelopavlićko-vasojevićka govorna grana.
Najkrupnije zajedničke osobine crnogorskih govora koje ih čine jedinstvenim su <ref> Adnan Čirgić Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti, Institut za crnogorski jezik i književnost − Podgorica, 2011, str. 62-63</ref>:
# ijekavica;
# duži oblici zameničko-pridevske promjene (npr. tije(h), tijem);
# jekavska jotacija (tě > će, cě > će, dě > đe, sě > śe, zě > źe);
# dvje, svje, cvje > đe, śe, će (npr. međed, śedok, Ćetko);
# prilično zastupljena jotacija labijala;
# konsonantski sistem proširen fonemima ś i ź;
# ě + j > i (npr. cio, sijati), ali u gl. pridevu radnom nijesu nepoznati ni oblici tipa: śeđeo, viđeo;
# -st, -zd, -št, -žd > -s, -z, -š, -ž (npr. plas, groz, priš, daž)
# česta upotreba -j < -đ, -ć (npr. goj, doj, moj);
# česta upotreba infinitva bez krajnjega -i (npr. trčat, pri-čat);
# dativ i lokativ mene, tebe, sebe;
# enklitike ni i vi;
# aktivna upotreba aorista i imperfekta;
# deklinacija Pero – Pera – Peru...;
# poremećen odnos između padeža mesta i pravca
# upotreba genitiva umesto lokativa uz predlog po (npr. po kuća).
Kad je u pitanju akcenatska situacija, crnogorski govori mogu se podeliti na dve velike skupine: severozapadnu i jugoistočnu. Prvi su četvoroakcenatski, a ostale karakteriše akcenatsko šarenilo: dvočlani, tročlani i četvoročlani akcenatski sistem. <ref> Adnan Čirgić Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti, Institut za crnogorski jezik i književnost − Podgorica, 2011, str. 73</ref>
U montenegristici, opštecrnogorske foneme ś i ź koji, uz đ i ć, kao produkti jekavske jotacije, predstavljaju najbitnije fonetske distinktivne elemente crnogorskoga standardnog jezika u odnosu na bosanski, hrvatski i srpski standardni jezik. Kao foneme koje pripadaju naddijalektalnome (koine) jezičkom sloju, danas su obeležje crnogorskoga standarda, dok u bosanskome, hrvatskom i srpskome jeziku one imaju dijalektalan status. <ref> Adnan Čirgić Crnogorski jezik u prošlosti i sadašnjosti, Institut za crnogorski jezik i književnost − Podgorica, 2011, str. 143</ref>:.
=== Crnogorsko pismo ===
| |||