Mecklenburg – razlika između verzija

Oblast se većim dijelom sastoji od ravnica. Karakteristične su [[morena|morene]] i jezera (Miric, [[Schwerinsko jezero|Šverinsko jezero]]). Najviše uzvišenje je na 179 metara.

Ime ''''''Mecklenburg''''' potječe od imena zamka ''[[Mikilenburg]]'' ("veliki zamak"), koji se nalazi između [[Schwerin]]a i Wismara. U njemu je bio drevni dom vladarske [[dinastija Mecklenburg|dinastije Mecklenburg]].

Krajem antičkog doba ovdje su živjela germanska plemena (rugiRugi, Vandali, Varini, Svevi) koja su se kasnije odselila. O prisustvu Slavena od 5 do 7. stoljeća (pleme bodrićeBodrići) svjedoče mnogi toponimi na ovom području. Saksonci su zauzeli Mecklenburg u 12. stoljeću i kistijanizirali stanovništvo. Od 10. stoljeća trajala je migracija Nijemaca prema krajevima na istoku, uključujući Mecklenburg, a vrhunac je dosegnula u 14. stoljeću. Godine 1621. teritorij je podijeljen na vojvodstva [[Mecklenburg-Schwerin]] i Mecklenburg-Güstrow. Loza vladara Güstrow je izumrla 1701. , tako da je njihova zemlja podijeljena između obitelji [[Mecklenburg-Schwerin]] i nove vladarske obitelji [[Mecklenburg-Strelitz]]a. Ova vojvodstva su 1815. dobila status velikih vojvodstava, ali su i potpala pod zaštitu Pruske. Vlast vojvoda je okončana 1918. Od 1918. do 1933. vojvodstva su bila slobodne države unutar [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]].

Najveći gradovi u Mecklenburgu su [[Rostock]], [[Schwerin]], [[Neubrandenburg]] i [[Wismar]]. Ovo je rijetko naseljena regija. Glavne gospodarske aktivnosti su poljoprivreda i turizam.