|
[[Datoteka:Red flag II.svg|desno|mini|160px160p|[[Zastava|Crvena zastava]], simbol radničkogpokreta isocijalne socijaldemokratskogpravde pokretai socijaldemokratije]]
[[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130px|Crvena ruža, simbol demokracije i anti-autoritarnosti u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref> "About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref> "Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. p. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. p. 1 Column 1.</ref>]] ▼
▲[[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini| 130px140p|Crvena [[ruža ]], jedan od simbola pokreta socijalne pravde, koji predstavlja simbol demokracijedemokratije i anti-autoritarnostiantiautoritarizma u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref> "About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref> "Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. ppp. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. ppp. 1 Column 1.</ref>]]
'''Socijaldemokratija''' ili '''socijaldemokracija''' je politička [[filozofija]] koja je nastala u drugoj polovici 19. stoljeća kao struja u pokretu [[socijalna pravda|socijalne pravde]] i [[ljevica|ljevice]].<ref>Adams, Ian (1993). Political Ideology Today. Politics Today. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-3346-9.</ref><ref>Gombert, Tobias; Bläsius, Julia; Krell, Christian; Timpe, Martin, ur. (2009). Foundations of Social Democracy. Social Democratic Reader. Patterson, James. Berlin: Friedrich-Ebert-Stiftung. ISBN 978-3-86872-215-4</ref><ref>Miller, David (1998). „Social Democracy” : Craig, Edward. Routledge Encyclopedia of Philosophy. 8. Routledge. ISBN 978-0-415-18713-8.</ref> Danas se socijaldemokracija uobičajeno smiješta na [[lijevi centar|lijevi centar]] [[politički spektar|političkog spektra]].<ref>(2001). Political Ideology Today. Politics Today (2nd izd.). Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6019-9.</ref><ref>Agrawal, S. P.; Aggarwal, J. C., ur. (1989). Nehru on Social Issues. New Delhi: Concept Publishing. ISBN 978-817022207-1.</ref><ref>Alpert, Michael. A New International History of the Spanish Civil War.</ref><ref>Bronner, Stephen Eric (1999). Ideas in Action: Political Tradition in the Twentieth Century. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers. ISBN 978-0-8476-9387-0.</ref> ▼
▲'''Socijaldemokratija ''' ili '''socijaldemokracija''' je politička [[filozofija]] koja je nastala u drugoj polovicipolovini [[19. stoljećavijek]]a kao strujajedna od političkih teorija u pokretu [[socijalna pravda|socijalne pravde]] i [[ljevica|ljevice]].<ref>Adams, Ian (1993). Political Ideology Today. Politics Today. Manchester University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7190-3346-9 .|pages=}}</ref><ref>Gombert, Tobias; Bläsius, Julia; Krell, Christian; Timpe, Martin, ur. (2009). Foundations of Social Democracy. Social Democratic Reader. Patterson, James. Berlin: Friedrich-Ebert-Stiftung. ISBN {{page|year=|isbn=978-3-86872-215-4 |pages=}}</ref><ref>Miller, David (1998). „Social Democracy” : Craig, Edward. Routledge Encyclopedia of Philosophy. 8. Routledge. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-415-18713-8 .|pages=}}</ref> Danas se socijaldemokracijasocijaldemokratija uobičajenoobično smiješta na [[ lijevi centar|lijevi centar]] [[politički spektar|političkog spektra]].<ref>(2001). Political Ideology Today. Politics Today (2nd izd.edition). Manchester University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7190-6019-9 .|pages=}}</ref><ref>Agrawal, S. P.; Aggarwal, J. C., ur. (1989). Nehru on Social Issues. New Delhi: Concept Publishing. ISBN {{page|year=|isbn=978-817022207-1 .|pages=}}</ref><ref>Alpert, Michael. A New International History of the Spanish Civil War.</ref><ref>Bronner, Stephen Eric (1999). Ideas in Action: Political Tradition in the Twentieth Century. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-8476-9387-0 .|pages=}}</ref>
Izvorna socijaldemokracija je razvijala antikapitalistički program.<ref>Schorske, Carl E. (1993) [1955]. German Social Democracy, 1905–1917: The Development of the Great Schism. Harvard Historical Studies. 65. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-35125-7.</ref><ref>Hollander, Samuel (2011). Friedrich Engels and Marxian Political Economy. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-76163-5.</ref><ref>Marx, Karl (1972). Padover, Saul K., The Karl Marx Library. Volume I: On Revolution. New York: McGraw-Hill.</ref><ref>Johnson, Elliott; Walker, David; Gray, Daniel (2014). Historical Dictionary of Marxism. Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. ISBN 978-1-4422-3798-8.</ref> Ali, kroz vrijeme se okrenula političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-41383-1.</ref><ref> Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična socijaldemokracija se usredotočava samo na minimalni [[program]], kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] i tržišnog kapitalističkog [[ekonomija|gospodarstva]] nastoji sprovoditi djelimične reforme radi stvaranja državnih propisa, programa i servisa koji bi trebali raditi na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-63339-0.</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-137-01326-2.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-44261-0.</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. ISBN 978-1-56072-975-4.</ref><ref>Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ref> Praktično ostvarenje takvih reformi u okviru ustanova parlamentarne demokracije i tržišnog kapitalističkog gospodarstva uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-7546-7053-7.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6477-7.</ref> Socijaldemokracija se smatra umjerenom strujom u suvremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02129-6.</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-7362-5.</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref> ▼
▲Izvorna socijaldemokracijasocijaldemokratija je razvijala antikapitalistički program.<ref>Schorske, Carl E. (1993) [1955]. German Social Democracy, 1905–1917: The Development of the Great Schism. Harvard Historical Studies. 65. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-674-35125-7 .|pages=}}</ref><ref>Hollander, Samuel (2011). Friedrich Engels and Marxian Political Economy. Cambridge University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-76163-5 .|pages=}}</ref><ref>Marx, Karl (1972). Padover, Saul K., The Karl Marx Library. Volume I: On Revolution. New York: McGraw-Hill.</ref><ref>Johnson, Elliott; Walker, David; Gray, Daniel (2014). Historical Dictionary of Marxism. Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-4422-3798-8 .|pages=}}</ref> Ali, kroz vrijemevremenom se okrenula političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-41383-1 .|pages=}}</ref><ref> Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična socijaldemokracijasocijaldemokratija se usredotočavafokusira samo na minimalni [[program ]], kojim u okviru ustanovainstitucija predstavničke, [[parlamentarna demokracijademokratija|parlamentarne demokracijedemokratije]] i tržišnogtržišne kapitalističkogkapitalističke [[ekonomija| gospodarstvaekonomije]] nastoji sprovoditisprovesti djelimičnedjelimičnu reformepromjenu radiutemeljenu stvaranjana državnihaktivnoj ekonomskoj ulozi javnog sektora, javnim propisima, propisaprogramima, programainvesticijama i servisaservisima koji bi trebalitrebalo raditida rade na ublažavanju nepravdi koje nanosi nereguliranineregulisani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizmatržišne kapitalističke ekonomije.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-63339-0 .|pages=}}</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-137-01326-2 .|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano1">Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-691-14774-1 .|pages=}}</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-674-44261-0 .|pages=}}</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-56072-975-4 .|pages=}}</ref><ref name="automatski generisano2">Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-4129-5963-6 .|pages=}}</ref> PraktičnoPraktična ostvarenjerealizacija takvihtakve djelimične reformipromjene u okviru ustanovainstitucija parlamentarne demokracijedemokratije i tržišnogtržišne kapitalističkogkapitalističke gospodarstvaekonomije uobičajenoobično se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7546-7053-7 .|pages=}}</ref><ref >Sejersted, Francisname="automatski (2011).generisano1" Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ ref><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7190-6477-7 .|pages=}}</ref> SocijaldemokracijaSocijaldemokratija se smatra umjerenom strujom u suvremenomsavremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-02129-6 .|pages=}}</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7190-7362-5 .|pages=}}</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref>
Osnovna obilježja socijaldemokracije su:<ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. ISBN 978-0-7456-4113-3.</ref><ref>Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ref><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. ISBN 978-1-118-17700-6.</ref> ▼* ostvarivanje i poštivanje temeljnih [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojoj osnovi kao što su: [[nacionalnost|nacionalnost]], [[etnička grupa|etnicitet]], [[vjera|vjeroispovijest]] ili [[uvjerenje|uvjerenje]], [[jezik|jezik]], političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], [[rasa|rasa]], boja kože, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, starosna dob, društveni status, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] i bilo koja druga osnova; ▼* ostvarivanje i razvijanje [[demokracija|demokratskih ustanova]], vladavine prava i socijalne odgovornosti; ▼* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena skupina|društvenih skupina]] i slojeva; ▼* razvijanje prava ljudi na [[rad]], [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb; ▼* održivi gospodarski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja; ▼* afirmiranje ravnopravnosti spolova; ▼* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetu života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo; ▼* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka; ▼* afirmiranje načela [[sekularizam|svjetovnosti]]; ▼* unapređivanje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja; ▼* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]] i [[životinja]]; ▼* promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba; ▼* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament|parlamentarnih]] i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja. ▼
Umjerena ljevičarska stranka u matičnom toku države koja je zasnovana na parlamentarnoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, sa glasačkim tijelom kako u radničkoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska [[politička partija|stranka]].<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd izd.). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-333-78676-5.</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-25641-5.</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije radničke klase, fizičke i intelektualne, te sa historijom podrške i učešća u emancipacijskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-230-24876-2.</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. ISBN 978-0-275-96886-1.</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. ISBN 978-1-61145-335-5.</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. ISBN 978-1-4129-1812-1.</ref> ▼▲OsnovnaObilježja obilježja socijaldemokracije susocijaldemokratije:<ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7456-4113-3 .|pages=}}</ref><ref >Badie, Bertrand;name="automatski Berg-Schlosser,generisano2" Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ ref><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-118-17700-6 .|pages=}}</ref>
▲* ostvarivanjeostvarenje, ipoštovanje, poštivanjezaštita temeljnihi unapređenje [[ljudska prava| osnovnih ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojojkom osnoviosnovu, kao što su: [[ nacionalnostrasa| nacionalnostrasa]], [[etničkaboja grupa|etnicitet]]kože, društveno porijeklo, [[ vjeranacionalnost| vjeroispovijestnacionalno]] iliporijeklo, [[ uvjerenjeetnička grupa| uvjerenjeetnička]] pripadnost, veza sa manjinskim narodom ili manjinskom zajednicom, [[jezik|jezik]] , vjeroispovijest ili uvjerenje, političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], [[rasa|rasa]]članstvo u političkoj, bojasindikalnoj kožeili drugoj organizaciji, [[ spolpol| spolpol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost| spolnepolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[ obiteljporodica| obiteljskiporodični]] status , rođenje, starosna dob, društveni status , imovno stanje, genetičke karakteristike, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] iili bilo kojadrugo drugalično osnovasvojstvo;
Socijaldemokratske stranke, kao i druge suvremene ljevičarske stranke, uobičajeno ističu sljedeće principe:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. ISBN 978-0-415-42244-4.</ref> ▼
▲* ostvarivanjeostvarenje i razvijanje [[demokracija|demokratskih ustanovainstitucija]], vladavine prava i socijalne odgovornosti;
* '''''sloboda''''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]], sloboda demokratskog sudjelovanja i sloboda od zavisnosti, ekstremnog [[siromaštvo|siromaštva]], [[strah|straha]] i zloupotrebe [[politička moć|političke]], ekonomske i druge moći i položaja; ▼
* '''''jednakost''''' — ne samo pred [[zakon|zakonom]], već i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima [[život|života]], bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste; ▼▲* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena skupinagrupa|društvenih skupina]] i slojeva;
* '''''solidarnost''''' — pokazivanje razumijevanja i suosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde i neravnopravnosti, te osobna spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava. ▼
[[Datoteka:Clement_Attlee.png|desno|mini|130px|[[Clement Attlee]], socijaldemokrat i premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] (1945-1951)]] ▼▲* razvijanje prava ljudi na [[rad ]], [[sindikat|sindikalno organiziranjeorganizovanje]], zdravstvenuzdravstveno skrbosiguranje, [[obrazovanje]] i socijalnusocijalno skrbosiguranje;
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F057884-0009,_Willy_Brandt.jpg|desno|mini|130px|[[Willy Brandt]], socijaldemokrat i kancelar [[Njemačka|Njemačke]] (1969-1974)]] ▼
[[Datoteka:Olof_Palme_1974_(cropped).jpg|desno|mini|130px|[[Olof Palme]], socijaldemokrat i premijer [[Švedska|Švedske]] (1969-1976 i 1982-1986)]] ▼▲* održivi gospodarskiekonomski razvoj, uz razvijanjeunapređenje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;
[[Datoteka:Helen_Clark_2.jpg|desno|mini|130px|[[Helen Clark]], socijaldemokratkinja i premijerka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (1999-2008)]] ▼
Socijaldemokracija se opire svakom obliku [[autoritarnost|autoritarnosti]] i jednostranačja.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-81799-8.</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. ISBN 978-1-926836-87-4.</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-932251-0.</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-5079-8.</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. ISBN 978-1-84519-055-2.</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. ISBN 978-1-906791-46-9.</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. ISBN 978-1-57181-185-1.</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> Stoga, socijaldemokracija se opire konceptima jednostranačke vladavine takozvanih komunističkih partija 20. stoljeća.<ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. ISBN 978-0-415-22195-5.</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-1085-9.</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-1133-1.</ref> ▼▲* afirmiranjeafirmacija ravnopravnostirodne spolovaravnopravnosti;
▲* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetukvalitet života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;
▲* ubrzavanjeubrzanje društvenog i [[ znanostnauka| znanstvenonaučno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka;
▲* afirmiranjeafirmacija načela [[ sekularizamsekularnost|svjetovnosti]];
▲* unapređivanjeunapređenje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;
▲* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš| okolišaživotne sredine]] i [[životinja]];
▲* promoviranjepromovisanje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;
▲* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament |parlamentarnih]] arnih i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranjeprotivljenje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.
▲Umjerena ljevičarskaprogresivna stranka u matičnom toku državezemlje koja je zasnovana na parlamentarnoj demokracijidemokratiji i tržišnomtržišnoj gospodarstvukapitalističkoj ekonomiji, sa glasačkim tijelom kako u radničkojnižoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska [[politička partija| politička stranka]] lijevog centra.<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd izd.edition). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-333-78676-5 .|pages=}}</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-520-25641-5 .|pages=}}</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije radničkesrednje i niže klase, fizičke i intelektualne, te sa historijomistorijom podrške i učešća u emancipacijskimemancipatorskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao politička stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-230-24876-2 .|pages=}}</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-275-96886-1 .|pages=}}</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-61145-335-5 .|pages=}}</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-4129-1812-1 .|pages=}}</ref>
▲Socijaldemokratske stranke, kao i druge suvremenesavremene ljevičarske stranke, uobičajenoobično ističu sljedeće principevrijednosti:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-415-42244-4 .|pages=}}</ref>
▲* '''''sloboda ''''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], većnego i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]], sloboda demokratskogdemokratske sudjelovanjaparticipacije i sloboda od zavisnosti, ekstremnog [[siromaštvo|siromaštva]], [[strah |straha]] a i zloupotrebe [[politička moć|političke]], ekonomske i druge moći i položaja;
▲* '''''jednakost''' '' — ne samo pred [[zakon|zakonom ]], većnego i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima [[život |života]] a, bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste;
▲* '''''solidarnost ''''' — pokazivanje razumijevanja i suosjećanjasaosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde i, neravnopravnosti ili nezgodnog sticaja okolnosti, te osobnalična spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava . Ovo načelo podrazumijeva i razvijanje institucionalnih oblika solidarnosti, te internacionalne solidarnosti.
▲[[Datoteka:Clement_Attlee.png|desno|mini| 130px130p|[[ ClementKlement AttleeAtli]], socijaldemokratsocijaldemokrata i premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] ( 1945-19511945—1951)]]
▲[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F057884-0009,_Willy_Brandt.jpg|desno|mini| 130px130p|[[ WillyVili BrandtBrant]], socijaldemokratsocijaldemokrata i kancelar [[ NjemačkaNemačka| NjemačkeNemačke]] ( 1969-19741969—1974)]]
▲[[Datoteka:Olof_Palme_1974_(cropped).jpg|desno|mini| 130px130p|[[ OlofUlof Palme]], socijaldemokratsocijaldemokrata i premijer [[Švedska|Švedske]] ( 1969-19761969—1976 i 1982-19861982—1986)]]
▲[[Datoteka:Helen_Clark_2.jpg|desno|mini| 130px130p|[[Helen ClarkKlark]], socijaldemokratkinja i premijerka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] ( 1999-20081999—2008)]]
▲SocijaldemokracijaSocijaldemokratija se opireprotivi svakom obliku [[autoritarnost| autoritarnostiautoritarizma]] i jednostranačjajednopartizma.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-521-81799-8 .|pages=}}</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-926836-87-4 .|pages=}}</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-19-932251-0 .|pages=}}</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-8223-5079-8 .|pages=}}</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-84519-055-2 .|pages=}}</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-906791-46-9 .|pages=}}</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. ISBN {{page|year=|isbn=978-1-57181-185-1 .|pages=}}</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> StogaPrema tome, socijaldemokracijasocijaldemokratija se opireprotivi konceptima jednostranačkejednopartijske vladavine takozvanih komunističkih partija 20. stoljećavijeka, zasnovanih na boljševizmu i lenjinizmu različitih struja, čiji se avanturistički i [[eksperiment]]alni pokušaji gradnje antikapitalizma u pretežno nerazvijenim zemljama, koji se svode na jednopartijski državni kapitalizam u zasebnim zemljama u okviru svjetskog kapitalističkog sistema i tržišta, smatraju nedemokratskim i autoritarnim, te iskrivljenjem plemenite ideje socijalne pravde. <ref>'State Capitalism' in the Soviet Union. M.C. Howard and J.E. King</ref><ref>Binns, Peter (1986). "State Capitalism".</ref><ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-415-22195-5 .|pages=}}</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-7190-1085-9 .|pages=}}</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN {{page|year=|isbn=978-0-8223-1133-1 .|pages=}}</ref>
== Popis socijaldemokratskih stranaka ==
</div>
== Popis nekih socijaldemokrata i socijaldemokratkinja ==
<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">
* [[Martti Ahtisaari]]<ref>[http://www.tpk.fi/ahtisaari/eng/persons/iloniemi.html Martti Ahtisaari: a New Kind of President for an Era of Change by Jaakko Iloniemi]</ref>
* [[Jose Luis Rodriguez Zapatero]]<ref>[http://www.spainview.com/people/biog_zp.html José Luis Rodríguez Zapatero: President of the Government and Secretary General of the PSOE (Spanish Socialist Workers' Party)]</ref>
* [[Vera Zasulich]]
* [[Sanna Marin]]
</div>
* [[Demokratski socijalizam]]
* [[Progresivna alijansa]]
* [[Socijalistička internacionalaInternacionala]]
== Izvori ==
[[Kategorija:Socijalna filozofija]]
[[Kategorija:Demokracija]]
[[Kategorija:Politički spektar]]
|
