Crnogorci – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
oznake: vizualno uređivanje mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Mrdakson (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{Izmjena_u_toku}}
{{Infokutija etnička grupa
| grupa = Crnogorci
Linija 8 ⟶ 9:
'''Crnogorci''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski narod]], koji pretežno živi u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], gdje čini relativnu [[nacija|nacionalnu]] većinu od 44,98%. Prema posljednjem popisu stanovništva ([[2011]]), Crnogorci čine 44,98% stanovništva Crne Gore. Pored njih tu žive i [[Srbi]], [[Bošnjaci]] i [[Albanci]]. Crnogorci su većinom [[pravoslavlje|pravoslavne]] vjere, te znatnim dijelom muslimanske i manjim katoličke, a govore, sa gotovo jednakom zastupljenošću, [[crnogorski jezik|crnogorski]]. Crnogoraca ima ukupno oko 599.000, od toga u Crnoj Gori oko 273.000,
 
Moderna crnogorska nacija formirala se u periodu 1876-1945 iz plemenskog društva političkim, kulturnim, ekonomskim i teritorijalnom razvojem Stare Crne Gore koja se u procesu modernizacije transformisala u moderno društvo i državu, formirajući uz to i moderan crnogorski nacionalni identitet. U tom periodu desile su krupne društvene i državne promene: konačan nestanak plemenskog društva, početak urbanizacije, prodor kapitalističkih odnosa, donošenje modernog građanskog zakonika i prvog crnogorskog ustava, formulisanje ideologije crnogorstva, formiranje modernog političkog života u obliku parlamenta i prvih političkih stranaka, puni međunarodni subjektivitet u međunarodnim odnosima, borba za obnovu crnogorske državnosti u Kraljevini SHS/Jugoslaviji i pobeda socijalističke revolucije u Drugom svetskom ratu, pod vođstvom KPJ koja se u svom programu zalagala za priznanje crnogorske nacije. Poseban značaj za formiranja moderne crnogorske nacije predstavljaju četiri velika rata: Velji rat, Balkanski ratovi, Prvi i Drugi svetski rat u kojima je Crna Gora vodila ratove za nezavisnost, proširenje, i na kraju, političku obnovu u okviru socijalističke Jugoslavije posle njenog nestanka u Prvom svetskom ratu kako na međunarodnom, tako i na unutršanjem planu.
'Crnogorci'' su jedan od najmalobrojnijih [[slaveni|slavenskih]] naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - [[Dukljani]].
 
U svim ovim ratovima i krupnim društvenim promenama došlo je, u manjoj ili većoj meri, do izražaja crnogorski patriotizam i osećanje pripadnosti crnogorskoj državi, bez obzira na predmoderne regionalne i plemenske razlike Crnogoraca koje su obeležile najveći deo crnogorske istorije ili na tadašnje šire etničke pripadnosti Crnogoraca (južnoslovenskoj/slavenosrpskoj i srpskoj/pravoslavnoj pripadnosti). Današnja teritorija Crne Gore bila je u 19. veku izdeljena regionalno na Staru Crnu Goru, Brda, Hercegovinu, Primorje i kasnije Novopozarski sandžak. Jezgro plemenskog života crnogorskih predaka činila su plemena Stare Crne Gore, Brda i Stare Hercegovine, čiji politički centar je činila višekovekovna predmoderna država Stara Crna Gora sa dve ključne političke institucije - Opštecrnogorskim zborom i Cetinjskom mitropolijom na čijem čelu je bila dinastija Petrović-Njegoš.
U sličnim [[povijest|povijesnim]] procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi [[Balkan|jugoistočne Europe]]. <ref>[http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr. Špiro Kulišić ''O etnogenezi Crnogoraca''. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.]</ref>.
 
Paralelno sa razvojem crnogorske nacije, u Crnoj Gori delovaće i ideologija srpstva iz čije perspektive se Crnogorci, njihova istorija i kultura smatraju etničkim delovima srpske nacije, kulture i istorije, a crnogorska država kao jedna od etapa u razvoju jedinstvene srpske nacionalne države.
Pretci Crnogoraca, najranije krajem [[6. stoljeće|6. st.]] i najkasnije tijekom [[8. stoljeće|8. stoljeća]] naselili su područja suvremene Crne Gore<ref>''[[Radoslav Rotković|Dr. Radoslav Rotković]]'' piše (''[[crnogorski|cit.u originalu]]''): ''[[Slaveni|Slavenski]] pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz [[Laba|Polablja]]... u ranom [[6. stoljeće|6. st.]], pretci Crnogoraca naselili su [[Prevalis]]. Kasnije će Prevalis postati [[Dukljansko kraljevstvo]] a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani.'' (''[[Odakle su došli preci Crnogoraca]]'', [[1995.]]g.)</ref> da bi sredinom [[11. stoljeće|11. st.]] osnovali svoju prvu nezavisnu državu [[Duklja|Dukljansko kraljevstvo]]. <ref>[http://montenegrina.net/fokus/crnogorci-i-rase-evrope/ Vladimir Jovanović, ''Crnogorci i "Rase Evrope"'', na crnogorskom jeziku. ''Carleton S. Coon'', poznati američki antropolog, u djelu ''Rase Europe'' (orig. ''The races of Europe'', New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, ''vjerojatno najviši i najteži u Europi''. Coon veli da su Crnogorci ''suviše riđi za običan dinarski tip'', te izdvaja ''karakteristični tip Crnogoraca''. U izvorniku ga naziva ''The Old Montenegrin type'' a on zapravo je podudaran ''Borreby type-u'', koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi ''Borreby typ'' najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: ''The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije'']</ref>
Ideologija srpstva prodirala je u Crnu Goru, kako spolja - iz Srbije i drugih zemalja u kojima su Srbi živeli, tako i iznutra od samih cetinjskih mitropolita, a kasnije i svetovnih vladara Crne Gore, sa osloncem na snažnu srpsku srednjevekovnu crkvenu i državnu tradiciju. <ref>https://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-u-xix-v/vladavina-knjaza-kralja-nikole/srpstvo-u-crnoj-gori-dr-zivko-andrijasevic/</ref>
Srpstvo kao ideologija i kulturno nasleđe Crne Gore i danas predstavlja najveći izazov za stabilizaciju Crnogoraca kao nacije, što dovodi do velikih političkih i društvenih tenzija u Crnoj Gori oko identitetskog spora koji se sužava na biti Crnogorac ili Srbin
<ref>https://www.slobodnaevropa.org/a/frantisek-sistek-identiteta-ima-vise-ali-se-u-crnoj-gori-suzavaju-na-biti-srbin-ili-crnogorac/27109731.html</ref>
 
Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država |Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]
 
Linija 85 ⟶ 89:
 
== Historija ==
 
'Crnogorci'' su jedan od najmalobrojnijih [[slaveni|slavenskih]] naroda. Razvili putem prožimanja s balkanskim starincima u procesima slavenske asimilacije, zadobivši na taj način svoj prvi etnonim - [[Dukljani]].
 
U sličnim [[povijest|povijesnim]] procesima formirani su svi suvremeni narodi Europe, tako i slavenski narodi [[Balkan|jugoistočne Europe]]. <ref>[http://www.montenegro.org.au/kulisicspiro.html Dr. Špiro Kulišić ''O etnogenezi Crnogoraca''. Kulišić utvrdio je kako u bizantskim izvorima i kasnije nema pomena o tome da Srbi ili Hrvati u značajnijim skupinama naseljavaju područje u 11. st. oformljene dukljanske države.]</ref>.
 
Pretci Crnogoraca, najranije krajem [[6. stoljeće|6. st.]] i najkasnije tijekom [[8. stoljeće|8. stoljeća]] naselili su područja suvremene Crne Gore<ref>''[[Radoslav Rotković|Dr. Radoslav Rotković]]'' piše (''[[crnogorski|cit.u originalu]]''): ''[[Slaveni|Slavenski]] pretci suvremenih Crnogoraca došli su iz [[Laba|Polablja]]... u ranom [[6. stoljeće|6. st.]], pretci Crnogoraca naselili su [[Prevalis]]. Kasnije će Prevalis postati [[Dukljansko kraljevstvo]] a njeni stanovnici Dukljanski Slaveni ili Dukljani.'' (''[[Odakle su došli preci Crnogoraca]]'', [[1995.]]g.)</ref> da bi sredinom [[11. stoljeće|11. st.]] osnovali svoju prvu nezavisnu državu [[Duklja|Dukljansko kraljevstvo]]. <ref>[http://montenegrina.net/fokus/crnogorci-i-rase-evrope/ Vladimir Jovanović, ''Crnogorci i "Rase Evrope"'', na crnogorskom jeziku. ''Carleton S. Coon'', poznati američki antropolog, u djelu ''Rase Europe'' (orig. ''The races of Europe'', New York, 1939.), oslanjajući se na parametre kompleksnih terenskih istraživanja, utvrdio je da su suvremeni Crnogorci, ''vjerojatno najviši i najteži u Europi''. Coon veli da su Crnogorci ''suviše riđi za običan dinarski tip'', te izdvaja ''karakteristični tip Crnogoraca''. U izvorniku ga naziva ''The Old Montenegrin type'' a on zapravo je podudaran ''Borreby type-u'', koji u osnovi karakterizira robusnost tijela i glave, svjetlija koža, isto takva kosa i brada. U Europi ''Borreby typ'' najvećma je prisutan u suvremenoj u sjevernoj Njemačkoj, arealu Polablja. Coon veli: ''The Old Montenegrin type koncentriran je u jugozapadnim planinskim marginama Crne Gore, sjeverno od Skadarskoga jezera, u najkonzervativniji dio kulture Kraljevine, kao i u etničko središte crnogorske nacije'']</ref>
 
Unatoč povremenim [[okupacija]]ma, Crnogorci su kroz svoje različite državne tvorevine, od [[Dukljansko kraljevstvo|Dukljanskoga kraljevstva]], preko [[Zeta (država)|Zete]], [[Balšići|Balšića]] i [[Crnojevića država |Crnojevića države]] u srednjem vijeku, do [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]], te Crne Gore kao federalne jedinice u [[SFRJ|Jugoslaviji]], uspjeli očuvati državnu i etničku jezgru i [[2006.]] u konačnom obnoviti svoju neovisnost.
 
[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|250px|[[Zastava Crne Gore|''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca'']]]]
 
 
 
==Jezik==