Činjenica – razlika između verzija

Naravno, osim značenja faktuma u području slobodnog djelovanja, faktičnost se često uzima kao slučajnost u suprotnosti prema logičnosti (logicitetu). O faktumu kao onom što je učinjeno ili postavljeno često se govori u smislu pozitivizma puke empirijske činjenice bez obzira na njezinu bit. Kada se činjenice razdvajaju od biti onda se faktum shvaća kao slučajnost, koja prema svojoj biti može biti i drugačija nego što jest, a bit sama kao ono što ne može biti drugačije nego što jest, dakle kao nužnost. Još je i rani [[Edmund Husserl|Husserl]] u tom smislu odvajao bit i činjenicu, da bi u svojoj kasnijoj fazi napustio ne samo svoj transcedetalni esencijalizam biti i pozitivne činjenice nego i dugo zastupani tzv. 'transcedentalni pozitivizam' i formalnu ontologiju, a zagovarao tezu, da svijeta života zbiljski ne može biti bez posebno svijesnih bića i objekta u kojima se svijet pokazuje u perspektivi horizonta te da svijet nije zauvijek određen nikakvom ontologijom ili nekom mathesis universalis. To na drugoj strani znači da ni faktum nije općenito pozitivan niti zauvijek dan nego za-visi od svijeta kao horizonta horizonta. U skladu s tim horizont horizonta Husserl naziva 'apsolutnim faktumom' ili 'profaktumom' svijeta života. Taj 'apsolutni faktum' Landgrebe tematizira ne samo kao činjenicu reflektiranja naše svijesti nego i kao način obistinjavanja mogućnosti samokretanja tijela (Leib). Štoviše, apsolutni faktum kao način bitka profungirajuće subjektivnosti centriran je u tijelu, u 'ovdje' i 'sada', pa nije svijest nego je tijelo ona 'apsoluno nulta točka' na kojoj je orijentirana sva historijska faktičnost. Tijelo je 'apsolutno nulta točka' zbog toga jer iza njega se ne može ići dalje. U tijelu je centriran apsolutni faktum, to znači da od njega kao apsolutno određenog položaja i kretanja tijela u prostoru i vremenu polazi svaki posredovani faktum." (''A. Pažanin''). ko god je ovo napisao svaka mu cast.