Razlike između izmjena na stranici "Freska"

Dodano 6 bajtova ,  prije 2 godine
manje korekcije
(manje korekcije)
 
[[da:Kalkmaleri]]
[[Datoteka:Freska Bogorodica Pešterna od Kališta. 03.jpg|mini|293x293piksel|Bogorodica Pešterna od [[Kalište (Makedonija)|Kališta]] (Makedonija) - freska iz [[14. vijek|XIV st.]]]]
'''Freska''' (''al fresco'', ''affresco,'' [[Italijanski jezik|tal.]] ''na svježe'') je tehnika slikanja na zidu. Slika se bojama, koje se rastapaju u vodi, po svježem sloju žbuke. Boja se suši istovremeno s podlogom i tako se nerazdvojno povezuje s njom. Rad na svježoj žbuci zahtijeva brzinu i sigurnost jer se naknadne promjene mogu izvršiti tek tako sa se ukloni čitav sloj žbuke i da se zamijeni novim slojem. Zato su slikari prethodno izrađivali crtež na kartonu koji se u mjeri slagao s konačnim djelom i prenosili obrise na svježu žbuku.
 
Postoji još jedna varijanta zidnog slikarstva, a ona se zove ''al secco'' (tal. ''al seko'' - na suho). Boja se nanosi na osušenu žbuku, koja se prije slikanja osvježi gašenim vapnom. Stapanje boje s podlogom nije tako potpuno i zato dolazi do znatnih oštećenja.
[[Datoteka:Throne room, Knosos, 144458.jpg|mini|279x279piksel|Freske iz Monosovog labirinta (palače) - Knosos]]
 
== Povijest ==
Srodan postupak oslikavanja zidova na svježoj žbuki koristili su [[Umjetnost starog Egipta|stari Egipčani]] kod oslikavanja grobnica, kod [[Šri Lanka|cejlonskih]] i [[Tajland|tajlandskih]] hramova, [[Asirci]], [[Kinezi]], [[Japanci]], [[Maya|Maje]] i [[Inka|Inke]].
 
U [[Egejska civilizacija|kretsko-mikenskoj kulturi]] ([[Egejska umjetnost|Egejska]], [[Minojska civilizacija|Minojska]] kultura) slika se ovom tehnikom od [[20. vijek pne.|XX. st.pr.n.e.]] do [[11. vijek pne.|XI. st.pr.n.e.]] Palača u [[Knosos|Knososu]], [[Tirint]]
 
Freskoslikarstvo je bilo prošireno i u [[Rimska umjetnost|Rimu]] (dekoracija zidova u kućama), a najbolje ušćuvani primjeri su iz Pompeja ([[1. vijek pne.|I. st. pr.n.e.]])
 
 
 
Freska ima funkciju da dopuni arhitekturu prostornim i pikturalnim vrijednostima, a istovremeno je sadržajno i stilski najdirektnije vezana sa širom publikom. Tada su napisani i mnogi traktati koji analiziraju tehniku i daju uputstva za slikanje (C. Cennini, 1437). Potkraj [[15. vijek|XV. st.]] započinje dominacija freske u čitavoj Italiji: u [[Mantova|Màntov]]<nowiki/>i (Montegna), [[Arezzo|Arezzu]] ([[Piero della Francesca|Pietro della Francesca]]), [[Verona|Veroni]] i [[Venecija|Veneciji]] (Pisanello, [[Gentile da Fabriano]]).
 
U [[16. vijek|XVI.st.]] nastaju brojni ciklusi fresaka u [[Rim|Rimu]] ([[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]], [[Rafael|Rafaelo]]), [[Milano|Milanu]] ([[Leonardo da Vinci]]), [[Parma|Parmi]] ([[Antonio da Correggio|Correggio]]), [[Venecija|Veneciji]] ([[Tizian|Tiziano]], [[Paolo Veronese]]), [[Firenca|Firenci]] ([[Pontormo]], A. del Sarto, [[Giorgio Vasari|Vasari]]) te u mnogim manjim mjestima pa tako i u [[Istra|Istri]] (od XIV. do XVII. st.
 
 
Anonimni korisnik