Razlike između izmjena na stranici "Zidno slikarstvo"

Dodan 271 bajt ,  prije 7 mjeseci
→‎Povijest i odlike: fotka i linkovi
m/м (robot kozmetičke promjene)
(→‎Povijest i odlike: fotka i linkovi)
 
== Povijest i odlike ==
 
To je najstariji oblik slikarstva koji se javio prije 31.500 godina, u vrijeme [[Paleolitička umjetnost|Paleolitičke umjetnosti]], na zidovima špiljaspilja ([[Altamira|pećinsko slikarstvo]]) u kojima su obitavali prvi ljudi. Slikane su prskanjem boje pljuvanjem ili primitivnim četkama od rascijepljenih grana s prirodnim pigmentima iz okolice, pomiješanima sa životinjskom mašću. Obrisi su tamni, a ponekad je iskorištena i sama forma zida, tj. udubljenja i ispupčenja, za likovno oblikovanje životinja.
 
U [[StaroegipatskaUmjetnost umjetnoststarog Egipta|Staroegipatskoj umjetnosti]] zidovi građevina su se najprije premazivali slojem [[gips]]a, na kojemu su se potom urezivali oblici i [[hijeroglifi]] koji su se plošno oslikavali (od linije do linije istom bojom). U starom Egiptu zidne slike su imale veliki vjerski značaj i bile su neodvojiv dio ritualnih obreda. Slične vrijednosti zidne slike imaju i u [[Indijska umjetnost|indijskoj]] i [[kineska umjetnost|kineskoj umjetnosti]], kao i kod nekih naroda [[pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovske umjetnosti]] u Amerikama.
 
[[Freska|Fresku]] ([[talijanski|tal.]] ''freskofresco'' = svježe) je iznjedrila [[Minojska kultura]] oko [[2000. prp.n.e.|2000. Krpr.n.e.]]. To je [[Slikarske tehnike|tehnika slikanja]] [[Boja|bojama]] koje se rastapaju u [[Voda|vodi]], po svježem sloju [[Žbuka|žbuke]]. Boja se suši istovremeno s podlogom i tako se nerazdvojno povezuje s njom.
 
[[Mozaik]]e za ukrašavanje zidova su najprije koristili [[Grci]], a potom su ih preuzeli i nadalje razvili [[Rimljani]]. To je slikarska tehnika koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica [[kamen]]a, obojenog [[staklo|stakla]] ili glazirane [[keramika|keramike]]. Rimljani su također koristili i tehniku freske, ali i [[enkaustika|enkaustiku]] na zidu, te primitivne [[grafiti|grafite]] u obliku [[karikatura]].
[[Datoteka:Pastiri, freska, Sopoćani.jpg|mini|Freska iz [[Sopoćani|Sopočana]] [[14. vijek|XIV. st.]]]]
Preporod zidnog slikarstva u EuropiEvropi dogodio se u [[Romaničko slikarstvo|romanici]] i [[Gotičko slikarstvo|gotici]], osobito u Italiji uoko 13[[1300|1300.]] stoljećug. te u pravoslavnom slikarstvu od Makedonije do Rusije.. Tada se najčešće slikalo tehnikom freske, [[tempera]]ma na svježoj žbuci. Na tim zasadama razvilo se i [[renesansno slikarstvo]] tijekom kojega će nastati neke od najslavnijih zidni slika na svijetu ([[Leonardo]]va ''[[Posljednja večera]]'' ili [[Michelangelo]]v svod ''[[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]'').
 
U [[16. stoljećuvijek|XVI. st.]] freskoslikarstvo je uglavnom zamijenilo slikanje golemih platana [[uljene boje|uljenim bojama]]; takve slike su se mogle postaviti na drvene okvire i prekriti cijele površine zida, a bile su lakše za napraviti i slikalo se u slikarskim atelijerima.
Preporod zidnog slikarstva u Europi dogodio se u [[Romaničko slikarstvo|romanici]] i [[Gotičko slikarstvo|gotici]], osobito u Italiji u 13. stoljeću. Tada se najčešće slikalo tehnikom freske, [[tempera]]ma na svježoj žbuci. Na tim zasadama razvilo se i [[renesansno slikarstvo]] tijekom kojega će nastati neke od najslavnijih zidni slika na svijetu ([[Leonardo]]va ''[[Posljednja večera]]'' ili [[Michelangelo]]v svod ''[[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]'').
 
U [[17. stoljećustoljeće|XVII. st.]] [[barok]]no [[iluzionističko slikarstvo]] unutarnjih prostorija postaje jako važna odlika dominantnih građevina, [[palača]] i [[crkva|crkava]]. U [[18. stoljećuvijek|XVIII. st.]] javlja se i ukrašavanje cijelih površina zidova keramičkim pločicama, obično jednobojne poput španjolske ''azulejo'' keramike, a koje su tvorile komplicirane iluzionističke slike, uglavnom dekorativnog karaktera.
U 16. stoljeću freskoslikarstvo je uglavnom zamijenilo slikanje golemih platana [[uljene boje|uljenim bojama]]; takve slike su se mogle postaviti na drvene okvire i prekriti cijele površine zida, a bile su lakše za napraviti i slikalo se u slikarskim atelijerima.
 
Nakon što je gotovo bilo zaboravljeno, zidno slikarstvo se obnavlja u modernoj umjetnosti [[20. stoljećavijek|XX. st.]]. Osobito značajan pokret je [[meksički muralizam]] 1930-ih kada su [[Diego Rivera]], [[José Orozco]] i [[David Siqueiros]] načinili mnoga politički angažirana djela [[sociologija|socijalnih]] tema, u vještoj kombinaciji [[pretkolumbovska umjetnost|narodne meksičke slikarske tradicije]] i [[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnička razdoblja, stilovi i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnost 20. stoljeća|modernih europskihevropskih stilova]].
U 17. stoljeću [[barok]]no [[iluzionističko slikarstvo]] unutarnjih prostorija postaje jako važna odlika dominantnih građevina, [[palača]] i [[crkva|crkava]]. U 18. stoljeću javlja se i ukrašavanje cijelih površina zidova keramičkim pločicama, obično jednobojne poput španjolske ''azulejo'' keramike, a koje su tvorile komplicirane iluzionističke slike, uglavnom dekorativnog karaktera.
 
Na zidovima javnih prostora se u drugoj polovici [[20. stoljećastoljeće|XX. st.]] javljaju djela anonimnih autora, [[grafiti]], od kojih su neka umjetnički oblik suvremene urbane kulture, a neki ružni [[vandalizam]].
Nakon što je gotovo bilo zaboravljeno, zidno slikarstvo se obnavlja u modernoj umjetnosti 20. stoljeća. Osobito značajan pokret je [[meksički muralizam]] 1930-ih kada su [[Diego Rivera]], [[José Orozco]] i [[David Siqueiros]] načinili mnoga politički angažirana djela [[sociologija|socijalnih]] tema, u vještoj kombinaciji [[pretkolumbovska umjetnost|narodne meksičke slikarske tradicije]] i [[Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnička razdoblja, stilovi i pravci zapadne umjetnosti#Umjetnost 20. stoljeća|modernih europskih stilova]].
 
Na zidovima javnih prostora se u drugoj polovici 20. stoljeća javljaju djela anonimnih autora, [[grafiti]], od kojih su neka umjetnički oblik suvremene urbane kulture, a neki ružni [[vandalizam]].
 
== Vanjski linkovi ==
Anonimni korisnik