Izidor Kršnjavi – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 10:
Godine 1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i njegovim pristalicama i ulazi u [[Mađaroni|mađaronsku]] ''Narodnu stranku'' putem koje je izabran za narodnog zastupnika. Od 1887. do 1891. studira pravo, postaje predstojnik ''Odjela za bogoštovlje'' u [[Grof Khuen-Hedervary|Khuenovoj]] vladi, a 1897. vraća se na Sveučilište. Kasnije je pristupio [[Čista stranka prava|Čistoj stranci prava]]. Živo je sudjelovao u izgradnji [[Zagreb]]a - njegovom su inicijativom izgrađene mnoge bolnice, knjižnice, škole i spomenici, te osnovana brojna društva. Isto tako, financirao je štampanje udžbenika i modernizovao školstvo. Svojim je člancima u zagrebačkoj štampi, te zahvaljujući saradnji najprije s [[biskup]]om Josipom Jurjem Strossmayerom, a zatim s arhitektom Hermanom Bolléom odigrao ključnu ulogu u pojavi historicizma u hrvatskoj arhitekturi. Trajni spomenici njegovih nastojanja na polju kulturne politike su palača nekadašnjeg Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 9 u Zagrebu, Školski forum na današnjem [[Rooseveltov trg (Zagreb)|Rooseveltovom trgu]], kao i brojne škole i crkve sagrađene ili obnovljene po cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji.
Slikarstvom se bavio u ranoj mladosti i nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kao likovni kritičar Kršnjavi je aprioričan s jakim sklonostima prema estetiziranju, historicizmu i tradicionalnosti. 1925. godine objavio je roman [[Božji vitez]], a 1926. i njegov nastavak, [[Božji sirotan]]. Preveo je i [[Dante Alighieri|Danteovu]] [[Božanstvena komedija|Božanstvenu komediju]], a taj je prijevod i sam ilustrirovao. Također je pisao i pjesme, koje su bile objavljivane u savremenim časopisima, putopise i memoare. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title=Kršnjavi, Isidor|year= |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34241|publisher= |pages=|location= |id= }}</ref>
== Novine Srbobran o Isidoru Kršnjavom ==
| |||