'''Utopija''' je([[Grčki jezik|grč.]] ''ou'' = ne, t''opos'' = mjesto), zemlja koja nigdje ne postoji, fantazija nekog idealnog neostvarenog i neostvarljivog stanja u ljudskom životu, zamisao o idealnom društvu, koncepcije o poboljšanju društvenog i državnog uređenja, odgojnog postupanja i moralnog života. Utopije se uglavnom stvaraju zbog nezadovljstva stanjem društva, pa samim tim pruzaju osnovu da se kritikuje društvo. PrviAntikni utopistauzor biokasnijim utopijama je Platonova 'Država', a prvi koristi taj izraz [[Thomas More]] ("[[Utopija (More)|Utopija]]"), a utopista je njegov njemački suvremenik, revolucionar [[Thomas Müntzer]]. TakodjeTakođe važanvažni utopistautopisti biobili jesu [[Tommaso Campanella]] ("[[Grad Sunca]]") i [[Francis Bacon]] ('Nova Atlantis'). U [[18. vijek|XVIII. vijek]]u najvažniji utopisti bili su Mablej, [[Etienne Cabet|Cabet]], Moreli, a u [[19. vijek|XIX. vijek]]u [[Saint-Simon]], [[Charles Fourier]], [[Robert Owen]]... Stremljenja prema izgradnji besklasnog društva, koja su se javljala prije [[Socijalizam|naučnog socijalizma]], nazvana su prema naslovu Moreovog djela, [[Utopijski socijalizam|utopijskim socijalizmom]].
Utopije su donekle srodne [[Fikcija|fikcijama]]. U [[20. vijek|XX. vijek]]u pojavljuju se nove vrste utopijafikcija, anti-utopije (negativne utopije). Nastaju zbogkao reakcija na situacije u društvu XX veku (svetski ratovi). Najpoznatiji pisci ovakve vrste utopije su: Zamjatin ("Mi"), Haksli ("[[Vrli novi svet]]"), Orvel ("[[1984 (knjiga)|1984]]"). U ovim knjigama se piše o tome kako je sve kontrolisano, zabranjeno i manipulisano. One nasu pesimistički način oslikavajuoslikavanja navodne budućnost čovečanstva, a zapravo odraz postoječeg stanja koji se podiže na višu potenciju..
