Šesti kongres KPJ – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
struktura
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:VI Kongres KPJ, Zagreb 1952.jpg|desno|mini|350p|Prizor sa Šestog kongresa KPJ]]
'''Šesti kongres [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]''' održan je od [[2. novembar|2.]] do [[7. novembar|7. novembra]] [[1952]]. godine u [[Zagreb]]u. Kongresu je prisustvovalo 2.022 delegata, koji su predstavljali 779.382 člana KPJ. Pored izabranih delegata, Kongresu je prisustvovalo i oko 400 gostiju - političkih, društvenih i javnih radnika iz čitave [[Jugoslavija|Jugoslavije]], kao i delegacije inostranih komunsitičkih i socijalističkih partija.
 
Glavni problem kojim se bavio Šesti kongres odnosio se na ulogu partije u uslovima [[Samoupravni socijalizam|radničkog samoupravljanja]]. Uvođenje radničkog samoupravljanja označeno je na Šestom kongresu kao preloman događaj u razvitku socijalističkih društvenih odnosa.<ref name="Petranović"/> Šesti kongres je proklamovao novu društvenu ulogu [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], izraženu i promenom njenog naziva u Savez komunista Jugoslavije (SKJ). Novo ime trebalo je da naglasi približavanje Marksovom „savezu komunista" i pretvaranje u pokret koji bi se sve više odvajao od klasične političke organizacije.<ref name="Petranović"/>
 
Kongres je osudio blokovsku podelu sveta i metode [[hladni rat|hladnog rata]], agresivnu politiku i kolonijalizam, izjašnjavajući se za miroljubivu koegzistenciju, nemešanje u unutrašnje poslove drugih država, davanje pomoći nerazvijenim zemljama, ravnopravnost u međunarodnim odnosima.<ref name="Petranović"/>
 
== Tok kongresa ==
 
Na ovom Kongresu došlo je dopromenjen reformskihnaziv promenai uuloga partijiKomunističke partije Jugoslavije. Donet je novi Statut po kom je partiji promenjen je naziv u '''[[Savez komunista Jugoslavije]]'''. U Rezoluciji Šestog kongresa (tač. 9) doslovno je stajalo: „Savez komunista nije i ne može biti u svom radu neposredni operativni rukovodilac i naredbodavac ni u privrednom ni u državnom i društvenom životu, nego svojom politikom i idejnom aktivnošću, u prvom redu ubeđivanjem, deluje u svim organizacijama, organima i ustanovama da se usvajaju njegova linija i stavovi, ili stavovi pojedinih njegovih članova."<ref name="Petranović"/> Savez komunista je, prema Rezoluciji, najsvesniji i najorganizovaniji deo radničke klase, radnog naroda. „Osobine i uloga komunista, člana Saveza komunista, ispoljavaju se u njegovoj svesnosti, političkoj i društvenoj aktivnosti, nesebičnosti, požrtvovanju, privrženosti ciljevima, ličnoj moralnosti i skromnosti."<ref name="Petranović"/> Ojačana je nezavisnost osnovnih partijskih organizacija i nižih rukovodstava i ukinut je kandidatski staž za prijem u Partiju, kao i kandidatski staž za članove Centralnog komiteta.<ref name="Petranović"/> Takođe Kongres je odlučio da se Narodni front Jugoslavije (NOF) pretvori u masovnu političku organizaciju i preimenuje u [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije]].
 
U toku rada Kongresa podneta su dva referata. Prvi referat pod nazivom „Borba komunista Jugoslavije za socijalističku demokratiju“ podneo je [[Josip Broz Tito]], a drugi referat pod nazivom „O predlogu novog Statuta Komunističke partije Jugoslavije“ podneo je [[Aleksandar Ranković]].
 
Baveći se delovanjem zakona vrednosti u ekonomici socijalizma još od 1950. godine, [[Boris Kidrič]] je na Šestom kongresu još više produbio svoja gledišta o ovom centralnom pitanju socijalizma.<ref name="Petranović"/>
 
U toku rada Kongresa podneta su dva referata. Prvi referat pod nazivom „Borba komunista Jugoslavije za socijalističku demokratiju“
podneo je [[Josip Broz Tito]], a drugi referat pod nazivom „O predlogu novog Statuta Komunističke partije Jugoslavije“ podneo je [[Aleksandar Ranković]].
Na kraju Kongresa je izabran novi [[Centralni komitet]], od 109 članova i Centralna revizona komisija, od 23 člana. Na prvoj sednici Centralnog komiteta održanoj po završetku rada Kongresa, za genralnog sekretara SKJ izabran je [[Josip Broz Tito]]. Na istoj sednici izabrani su i članovi Izvršnog komiteta i Sekreterijata Izvršnog komiteta.
 
Linija 27 ⟶ 32:
 
[[Josip Broz Tito]], [[Ivan Gošnjak]], [[Milovan Đilas]], [[Edvard Kardelj]], [[Boris Kidrič]] i [[Aleksandar Ranković]].
 
== Analize ==
 
Britanski izveštaji i analize o Šestom kongresu koje je objavio Čedomir Štrbac stavljaju naglasak na Titovu ocenu kongresa kao „punog izraza jugoslovenske pobede nad Kominformom". Verovalo se da su jugoslovenski vođi spremni da se udaljavaju od staljinizma, da iskreno grade „novi socijalizam" u formi radničkih saveta, ali ne i da ispuste vrhovnu kontrolu partije nad društvom.<ref name="Petranović">[http://znaci.net/00001/95_10.pdf Branko Petranović, Radnički saveti]</ref>
 
== Literatura ==