Radnički saveti u Jugoslaviji – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m dodana kategorija Radnički pokret Jugoslavije pomoću gadgeta HotCat
Red 38:
 
=== Zakon o samoupravljanju 1950. ===
{{main|Zakon o samoupravljanju (1950)}}
 
[[Narodna skupština FNRJ]] je 27. juna 1950. usvojila [[Zakon o samoupravljanju]] (''Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva''), čime su sredstva za proizvodnju prestala da budu državna i postala [[društvena svojina]]. [[Boris Kidrič]] je radničko samoupravljanje označio kao „početak kraja birokratizma". Tito je ocenio da su prethodno svi društveni procesi u mladom jugoslovenskom revolucionarnom društvu bili pod kontrolom države. Preispitivanjem dotadašnjeg puta, [[KPJ]] je zaključila da se mora suzbiti proces podržavljivanja društva.<ref name="Petranović"/> Suština revolucionarnog zakona o samoupravljanju sastojala se u uviđanju da se proces [[odumiranje države|odumiranja države]] ne može odlagati za budućnost, da KPJ ne sme izgubiti odlike revolucionarne partije i postati aparat vlasti, i da se državna svojina mora pretvoriti u društvenu, pod upravom neposrednih proizvođača. U zemlji je već bilo obrazovano 520 radničkih saveta. Vladinim Uputstvom od 22. jula regulisani su prvi opšti izbori za radničke savete. Od avgusta do oktobra osnovano je 7.136 radničkih saveta, u koje je izabrano 155.166 radnika i službenika.<ref name="Petranović"/>