Ustavni zakon 1953. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Ustavni zakon izo 1953.osnovama društvenog i političkog uređenja FNRJ''' jeod donet13. kaojanuara [[1953]]. godine je veliki paket izmena [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustava Jugoslavije od 1946. godine]], sa ciljem uvođenja pojma[[Samoupravni socijalizam|radničkog samoupravljanja]] u ustavnu materiju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Ustav od 1946. godine sa ovim izmenama bićeostao je na snazi do [[Ustav Jugoslavije od 1963. godine|Ustava Jugoslavije od 1963. godine]].
 
Ustavni zakon je potvrđivao velike ekonomske i političke promene do kojih je došlo u periodu 1950—1952, nakon razlaza sa [[SSSR]]. Ustavni zakon je društvenu svojinu nad sredstvima za proizvodnju i samoupravljanje radnog naroda proglasio za osnove društvenog uređenja. Takođe je došlo do oslobađanja privrede od neposrednog mešanja državnih organa (tzv. [[dogovorna ekonomija]]).<ref name="Petranović"/> Ustavne odredbe predviđale su više novih oblika socijalističke demokratije: [[Radnički saveti u Jugoslaviji|radničke savete]], veća proizvođača u narednim skupštinama i narodnim odborima, zborove birača, referendume, izvršna veća, republičke, sreske i opštinske savete. Ustavnim zakonom su ukinuti vlada i ministarstva, i zamenenjeni izvršnim većem i sekretarijatima. Smisao tih promena bio je da izvršna veća postanu nosioci političko-izvršne funkcije i da se rasterete upravnih poslova.<ref name="Petranović"/>
 
Prema račima [[Moše Pijade]], za razliku od prvog ustava FNRJ, ovaj ustavni zakon je tražio nova rešenja, jer nije imalo od koga da se „prepisuje".<ref name="Petranović">[http://znaci.net/00001/95_10.pdf Branko Petranović, Radnički saveti]</ref>
 
== Odredbe ==
 
Osnovama političkog i društvenog uređenja proglašene su [[društvena svojina]] na sredstvima za proizvodnju, samoupravljanje proizvođača u privredi, samoupravljanje radnog naroda u [[opština|opštini]], gradu i [[srez]]u i samoupravljanje radnog naroda u oblasti [[Obrazovanje|prosvete]], [[kultura|kulture]] i socijalnih službi.
 
Linija 14 ⟶ 19:
== Praksa ==
 
Ustavni zakon zapravo je proglašen za povelju društvenog samoupravljanja, a taj naziv nosiće i naredni ustavi Jugoslavije. Po zamisli tvoraca, ovaj ustav trebalo je da omogući nesmetanu izgradnju samoupravljanja, do donošenja novog [[Ustav Jugoslavije od 1963. godine|Ustava Jugoslavije od 1963. godine]]. U praksi su posledice bile ogromne, aje započetizapočet proces podruštvljavanja imovine, ostavićečije su posledice kojebile se do danas osećajuogromne.
 
== Literatura ==
* [http://www.znaci.net/00001/95.htm Branko Petranović: ISTORIJA JUGOSLAVIJE, knjiga III - SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA 1955-1988]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vidi još ==
* [[Samoupravni socijalizam]]
* [[Zakon o udruženom radu]]
* [[Radnički saveti u Jugoslaviji]]
 
{{Ustavi Jugoslavije}}