Radnički saveti u Jugoslaviji – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 33:
{{citiranje|U cilju punog ostvarenja ustavnog načela o neposrednom učešću radnika u upravljanju privredom i u vršenju privredne kontrole, kao i u cilju aktivnog angažovanja radnika u borbi za izvršenje planskih zadataka, u državnim privrednim preduzećima osnivaju se radnički saveti. Pravilnom organizacijom i radom radničkih saveta pruža se mogućnost radnicima da dobiju ne samo jasniji uvid u rad i probleme preduzeća nego im se pruža mogućnost neposrednog uticaja kako na probleme proizvodnje tako i na probleme samog upravljanja preduzećem. Na taj način radnici će sticati ogromna iskustva i pružaju im se sve mogućnosti da se iz redova radnika još više i brže razvija kadar rukovodilaca preduzeća.|Uputstvo o osnivanju i radu radničkih saveta državnih privrednih preduzeća, 1949.}}
 
Radnički saveti su uvedeni u 215 jugoslovenskih preduzeća, i to: 80 u Srbiji, 67 u Hrvatskoj, 39 u Sloveniji, kao i u nekim drugim republikama. Prvi radnički savet, od 13 članova, izabran je [[31. decembra]] 1949. u fabrici cementa „Prvoborac" u [[Solin]]u, kod Splita. Radnički saveti su pominjani na proizvodnim savetovanjima kao oblik sistema moralne stimulacije. Izbor prvih radničkih saveta nosio je obeležje političko-ideološke mere sa jakim propagandističkim naglaskom (parole i transparenti, fotografije izabranih, publicitet u štampi, manifestacije, itd.).<ref name="Radnički saveti"/> Odbacivanje „staljinističkog centralističkog upravljanja" i početno prenošenje poslova s centralnih na niže organe izazivali su otpor dela kadra.<ref name="Radnički saveti"/>
 
Prema oceni Četvrte gradske konferencije KP Beograda, uloga partijskih organizacija u rukovođenju preduzećima je porasla posle uvođenja radničkih saveta. Poimence su pomenuta preduzeća („Zmaj", „Sutjeska", „Staljingrad" i druga) u kojima su partijske organizacije „uspešno rukovodile radničkim savetom".<ref name="Radnički saveti"/>
Odbacivanje „staljinističkog centralističkog upravljanja" i početno prenošenje poslova s centralnih na niže organe izazivali su otpor dela kadra.<ref name="Radnički saveti"/>
 
=== Zakon o samoupravljanju 1950. ===