Radnički saveti u Jugoslaviji – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
uvod
Red 4:
'''[[Radnički saveti]]''' su bili temelj [[Samoupravni socijalizam|radničkog samoupravljanja]] u [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]].<ref name="Савић"/> Oni su formirani od zaposlenih u svakom preduzeću, kako u industriji, tako i u poljoprivredi. Za razliku od [[sindikat]]a u koji samo pregovara, radnički savet je bio organ uprave preduzeća, čije su odluke obavezujuće.
 
Radnički saveti su predstavljali pravni okvir za [[vlast]] [[radnik]]a u svom preduzećufabrikama. Pod parolom ''Tvornice radnicima'', [[KPJ|jugoslavenski komunisti]] su uspostavili taj sistem [[1950e|1950-ih]] godina, prepustivši radnicima upravljanje nadu društvenim poduzećima.<ref name=soc/> URadnički svimsaveti kolektivimasu seimali obaveznood birao15 radničkido savet.120 Učlanova, radnima kolektivimau sapreduzećima s manje od 30 zaposlenih, svičitav radniciradni sukolektiv vršilije funkcijučinio radničkogradnički savetasavet.<ref>[[Zakon o udruženom radu]], Član 490</ref> RadničkiRadni savetikolektivi su postojalibirali svei doopozivali [[Raspadčlanove SFRJ|raspadaradničkih SFRJ]]saveta iopštim, uvođenjaneposrednim kapitalističkogi sistematajnim [[1990]]glasanjem. Izborni mandat trajao je godinu dana, a kasnije je produžen na dve godine.<ref name="Radnički saveti"/>
 
Radnički savet je imao sva ovlašćenja: od izbora direktora, preko odluka o platama, do odluka o investiranju, udruživanju i razvoju.<ref>[https://web.archive.org/save/https://damjanpavlica.wordpress.com/2019/02/11/kako-je-propalo-radnicko-samoupravljanje/ Kako je propalo radničko samoupravljanje]</ref> Radnički saveti su postojali sve do [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] i uvođenja kapitalističkog sistema [[1990]]. godine.
 
== Istorijat ==