Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini: Razlika između izmjena

m
Vraćene izmjene 94.250.51.189 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Edgar Allan Poe
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
m (Vraćene izmjene 94.250.51.189 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Edgar Allan Poe)
oznaka: vraćanje
 
{{Historija Bosne i Hercegovine}}
ji su se borili!Dalje sami trazite jer ima ucenika koji prwpisuju sa ove starnaice dhhdudvdis s
 
Dbsjbsjsbisns
Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] su [[6. 4.|6.4.]] [[1941]]. napale [[sile Osovine]] i prisilile njenu vojsku na kapitulaciju [[17. 4.|17.4.]] [[1941]]. Deset dana prije su u Zagreb ušle njemačke snage, te je isti dan proglašena [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisna država Hrvatska]].
Zusbidbdidnkd
 
Sid difnjfnfjf
Pobjedničke Sile Osovine su odlučile da cijela teritorija BiH dođe pod vlast [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], čiji je poglavnik [[Ante Pavelić]] započeo politiku s ciljem eliminacije [[Srbi|srpskog]] stanovništva, koje je uključivalo prisilno prevođenje na [[katoličanstvo]], protjerivanje i genocid. Vlast NDH je, s druge strane, [[Muslimani (narod)|muslimansko]] stanovništvo smatralo Hrvatima islamske vjere.
Dkndoddidnicndk
 
sxkjdjd.r
NDH, međutim, nije bila u stanju uspostaviti svoju vlast nad cijelom BiH, u kojoj, pogotovo u krajevima sa srpskim stanovništvom i pogotovo nakon [[Operacija Barbarossa|njemačkog napada na SSSR]] u junu [[1941]]. izbijaju pobune protiv novog režima.
Xkdbjf dk
 
Xkd .cincj
Pobunjenici su se s vremenom podijelili na dvije frakcije - [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizane]] pod vodstvom [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[komunistička partija Jugoslavije|komunista]] koji su se borili za [[socijalizam]] i [[Federacija|federativno]] preuređenje Jugoslavije nakon oslobođenja, te [[četnici|četnike]] koji su nastojali obnoviti predratni poredak.
Ckdi xidbkd
 
Dk jnfjckf
Nakon što je 1941. u Srbiji slomljena [[Užička republika]], glavnina partizanskih snaga se prebacila u BiH gdje će biti središte njenih aktivnosti. Zbog toga će upravo to područje biti poprištem velikih i značajnih ratnih operacija kao što su
Djsnddbidndijd.dkxdmkd
[[bitka na Neretvi]] i [[bitka na Sutjesci]].
Ddkmdosmd
 
Gjsnks dksnsk
U isto vrijeme je u BiH počinjen i veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, ispočetka uglavnom nad Srbima, a kasnije i nad pripadnicima drugih nacionalnosti. U tome su, u većem ili manjem omjeru, sudjelovale sve zaraćene strane, iako su partizani u tome bili više motivirani ideološkim nego nacionalnim motivima.
Skjeidjdondiss
 
Xkd inxidma
Partizani su s vremenom stekli povjerenje i podršku među pripadnicima svih nacionalnosti, tako da se od [[1943]]. bilježi i veći broj muslimana među njihovim redovima. Tome je pridonijelo i stvaranje [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine|ZAVNOBiH]]-a kao institucije temeljem koje će u okviru poratne jugoslavenske federacije biti obnovljena bosansko-hercegovačka državnost.
Ic id c
 
Di oj
[[Datoteka:Bihać Republic.png|thumb|left|Bihaćka republika, 1942.|250px]]
Partizani su od [[1942]]. do [[1945]]. imali velike dijelove BiH pod svojom kontrolom, ali su je nad cijelom BiH ustanovili tek neposredno iza završetka rata. [[Odžak (BiH)|Odžak]], koji se predao krajem maja [[1945]]., se smatra posljednjim osovinskim uporištem u Evropi.
 
Bosna i Hercegovina je imala velike gubitke stanovništva tokom Drugog svjetskog rata. Prema dopuni i reviziji saveznog popisa iz 1964: "Žrtve rata 1941-1945.", koju su dopunili i donekle revidirali saradnici Muzeja žrtava genocida iz Beograda, do 2009. poznata su imena najmanje 211.261 stradala lica sa područja Bosne i Hercegovine čiju smrt su prouzrokovale okupatorske i kolaboracionističke formacije. Riječ je o palim borcima NOVJ i o civilnim žrtvama (žrtve fašističkog terora. Ovaj popis nije konačan i dopunjava se iz godine u godinu.
 
Prema ovom pojedinačnom registru, najveći broj stradalih imala je opština [[Bosanska Dubica]]: 16.155 stradalih.
Kada je riječ o gradskom stanovništvu, najviše ljudskih gubitaka imalo je [[Sarajevo]]: 10.789.
 
Oružane formacije [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] odgovorne su za stradanje 80,11% žrtava Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu. Ovo je naročito karakteristično kada je riječ o [[Zločini ustaša nad stanovništvom kotara Bosanska Dubica|zločinima ustaša nad stanovništvom kotara Bosanska Dubica]] i o [[Zločini ustaša nad stanovništvom Sarajeva|zločinima ustaša nad stanovništvom Sarajeva]]. Oružane snage NDH odgovorne su za smrt 72,76% stanovnika kotara Bosanska Dubica i za 95,87% stradalih stanovnika Sarajeva.<ref>Драган Цветковић, "Босна и Херцеговина: нумеричко одређење људских губитака у Другом светском рату", Прилози истраживању злочина геноцида и ратних злочина, (ур. Јован Мирковић), Београд, 2009, стр. 79-152.</ref>
 
== Izvori ==