Wikipedija

Slovenija – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
fotke
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 73:
'''Slovenija''' (službeno '''Republika Slovenija''') je [[more|primorska]] i [[Alpe|podalpska]] [[država]] na jugu [[Srednja Europa|Srednje]] [[Europa|Europe]], koja se na zapadu graniči sa [[Italija|Italijom]], na sjeveru s [[Austrija|Austrijom]], na sjeveroistoku s [[Mađarska|Mađarskom]], na istoku i jugu s [[Hrvatska|Hrvatskom]], a na jugozapadu ima izlaz na [[Jadransko more]].
 
Slovenija je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[EuropskaEvropska Unijaunija|EuropskeEvropske Unije]] i [[NATO]] savezapakta.
 
== Historija ==
{{main|Historija Slovenije}}
 
[[Slaveni|Slovenski]] (''slavenski'') preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije ukrajem [[6. stoljeće|6. vekuvijeka]].
U [[7. vek]]u je nastala [[Karantanija]], prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država.
[[745]]. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast [[Bavarska|Bavarske]], koja opet postaje dio [[Franačka|franačke države]].
Red 89:
Godine [[1848]]. brojne narode zahvata [[narodni preporod]], pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju.
 
Kad se [[1918]]. godine raspala Austro-Ugarska, a [[Italija]] zauzela pokrajine [[PrimorskaJulija|Primorsku]]Julijsku i [[Istra|Istrupokrajinu]], kao i dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]],
osnovana je [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], koja se [[1929]]. preimenovala u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].
 
Kraljevina Jugoslavija se raspala u [[Drugi svjetski rat|2. svetskom ratu]], a u Sloveniji je nastao snažan partizanski pokret, [[Osvobodilna fronta|Oslobodilna fronta]]. Slovenija je potomdobila postalasvoju dio[[Socijalistička Republika Slovenija|republiku]] u sastavu federacije [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], službeno proglašene [[29. studenog|29. novembra]] [[1943]]. Slovenija 1945. anektira dio [[Julija|Julijske krajine]] (dio [[Kras|Krasa]] i dio [[Istra|Istre]] s većinskim talijanskim stanovništvom
 
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od [[SFRJ]] [[25. jun]]a [[1991]], a koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog [[Rat u Sloveniji|rata]]. Kao nezavisna država je 29.3. 2004. postaladošla članicompod [[NATO]]-a pakt, 1.5. 2004. članicom [[Evropska Unija|Evropske Unije]].
 
== Politika ==
Red 119:
# [[Notranjsko - kraška regija]]
# [[Goriška regija]]
# [[Obalno - kraška regija]] (Julijska krajina)
 
== Zemljopis ==
[[Datoteka:Burger Postojnska Koncertna dvorana.jpg|mini|296x296piksel|Postojnska jama]]
 
[[Datoteka:Logarska dolina (Logar valley) 02.jpg|mini|375x375piksel|Logarska dolina]]
Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiruzapadnom [[AlpeBalkan|AlpaBalkanu]], [[DinarskoMediteranski gorjebazen|Dinarskog gorjaMediteranu]], i u [[PanonskaSrednja nizijaEvropa|PanonskeSrednjoj nizijeEuropi]] ina Julijskim Alpama, na dodiru [[SredozemljePanonska nizija|SredozemljaPanonske nizije]]. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom [[Triglav (vrh)|Triglavom]] (2864 m)<ref>{{cite web| url=http://mountain.triglav.flowiktionary.org| title=Triglav Julijske Alpe | accessdate = 6. 12. 2012.}}</ref>. U smjeru prema moru se prostire pokrajina [[Kras]]. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u [[Europa|EuropiEvropi]], a to su [[Postojnska jama]] i [[Škocjanske jame]] koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na [[Unesco]]vom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju [[šuma|šume]] - 1.163.812 ha (u EuropiEvropi veći postotak šuma imaju samo [[Finska]] i [[Švedska]]). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima [[Triglavski nacionalni park]] (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u [[reljef]]u (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 [[papratnjače|papratnjača]] i [[cvjetnjače|cvjetnjača]] te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski [[endem]]i.
 
== Nacionalni parkovi ==
{{glavni|Nacionalni parkovi Slovenije}}
 
[[Datoteka:LakeBohinjInSummer.jpg|mini|365x365piksel|Bohinjsko jezero]]
 
=== Prirodne znamenitosti ===
Linija 144 ⟶ 147:
 
=== Ostali podaci ===
[[Datoteka:Triglav.jpg|thumb|right|300px357x357piskel|Triglav, simbol slovenstva]]
 
* najviši vrh: [[Triglav (vrh)|Triglav]] (2864 m)
Linija 199 ⟶ 202:
[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7]
 
== GospodarstvoPrivreda ==
[[Datoteka:Slovenia Export Treemap.png|thumb|Izvoz Slovenije po industrijskim granama 2011 godine]]
{{glavni|Gospodarstvo Slovenije}}
 
Slovenija ima visoko [[razvijena zemlja|razvijeno gospodarstvo]]. [[BDP]] po stanovniku je 2013. godine iznosio €20265. Slovenija se po ekonomskoj razvijenosti nalazi na drugom mjestu među novim članicama EU, iza Cipra. Najrazvijenija je post-komunistička država. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 83% prosjeka EU.<ref>http://www.sloveniatimes.com/slovenia-s-gdp-per-capita-83-of-eu-average-in-2013</ref>
[[Datoteka:Tartini Square from above, Piran, May 2009.jpg|mini|325x325piksel|Od nekadašnje jake industrije u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] Slovenija je svedena na uslužnu djelatnost i turizam, na slici [[Piran]], [[Istra]]]]
 
Slovenija je prethodno imala relativno visoku inflaciju koja je [[2006.]] pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% <ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/newsMaps/idUSL1720922920071117 |title=Slovenian unions stage mass protest for higher wages |publisher=Reuters |accessdate = 17. 11. 2008.}}</ref> što jer bilo više od prosjeka [[eurozona|eurozone]]. Slovensko gospodarstvo je iskusilo pojačani rast od 2004. do 2008. godine. [[2003.]] je gospodarski rast iznosio 2.8%. [[2004.]] je skočio na 4.3%, [[2005.]] ponovno 4.3%, [[2006.]] se rast povećao na 5.9%, a [[2007.]] 6.8%. Prije krize, u prvom tromjesečju [[2008.]] godine gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini. BDP Slovenije je nakon 5 godina krize na nižoj razini nego 2008.
 
Linija 216 ⟶ 219:
[[Datoteka:France Prešeren - lithograph (1866, Preširnove poezije) 02.jpg|thumb|180px|lijevo|Slovenski nacionalni pjesnik [[France Prešeren]]]]
 
Najveći slovenski književnici su bili pjesnici [[France Prešeren]] (1800.-1849.), [[Oton Župančič]], [[Srečko Kosovel]], Dragotin Kette, [[Edvard Kocbek]] i [[Dane Zajc]] te pisci [[Ivan Cankar]] (1876.-1918.), [[Vladimir Bartol]] i [[Prežihov Voranc]], dok su [[Alojz Rebula]], [[Drago Jančar]], [[Boris Pahor]], [[Tomaž Šalamun]], [[Aleš Debeljak]] i [[Aleš Šteger]] vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.
 
Najvažniji slovenski slikari su [[Jurij Šubic]] i [[Anton Ažbe]] koji su djelovali krajem 19. stoljeća. [[Ivana Kobilca]], [[Rihard Jakopič]], [[Ivan Grohar]] su djelovali početkom 20. stoljeća, a [[Avgust Černigoj]], [[Lojze Spacal]], [[Anton Gojmir Kos]], [[Riko Debenjak]], [[Marij Pregelj]], a posebno [[Gabrijel Stupica]] i [[Janez Bernik]] obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su [[Emerik Bernard]], [[Metka Krašovec]], [[Ivo Prančič]], [[Gustav Gnamuš]], [[grupa IRWIN]] i [[Marko Peljhan]]. [[Zoran Mušič]], koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su [[Fran Berneker]], [[Lojze Dolinar]], [[Zdenko Kalin]], [[Slavko Tihec]], [[Janez Boljka]] i danas [[Jakov Brdar]] i [[Mirsad Begić]]. Poznati slovenski arhitekti su [[Jože Plečnik]] i [[Max Fabiani]], [[Edo Ravnikar]], [[Milan Mihelič]].▼
 
▲Najvažniji slovenski slikari su [[Jurij Šubic]] i [[Anton Ažbe]] koji su djelovali krajem 19XIX. stoljeća. [[Ivana Kobilca]], [[Rihard Jakopič]], [[Ivan Grohar]] su djelovali početkom 20XX. stoljeća, a [[Avgust Černigoj]], [[Lojze Spacal]], [[Anton Gojmir Kos]], [[Riko Debenjak]], [[Marij Pregelj]], a posebno [[Gabrijel Stupica]] i [[Janez Bernik]] obilježili su drugu polovicu 20XX. stoljeća. Suvremeni slikari su [[Emerik Bernard]], [[Metka Krašovec]], [[Ivo Prančič]], [[Gustav Gnamuš]], [[grupa IRWIN]] i [[Marko Peljhan]]. [[Zoran Mušič]], koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su [[Fran Berneker]], [[Lojze Dolinar]], [[Zdenko Kalin]], [[Slavko Tihec]], [[Janez Boljka]] i danas [[Jakov Brdar]] i [[Mirsad Begić]]. Poznati slovenski arhitekti su [[Jože Plečnik]] i [[Max Fabiani]], [[Edo Ravnikar]], [[Milan Mihelič]].
U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj [[Jacobus Gallus]] (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso [[Giuseppe Tartini]]. [[Bojan Adamič]], poznati filmski skladatelj i [[Ivo Petrić]], skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.▼
 
▲UNa Slovenijipodručju današnje Slovenije su djelovali i brojni glazbenicimuzičari i skladatelji kao što je renesansni skladateljkompozitor [[Jacobus Gallus]] (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europskuevropsku glazbu i violinski virtuoso [[Giuseppe Tartini]]. [[Bojan Adamič]], poznati filmski skladatelj i [[Ivo Petrić]], skladatelj europskeevropske klasične glazbemuzike djelovali su tijekomu 20XX. stoljećastoljeću.
Suvremeni popularni glazbenici su [[Slavko Avsenik]], [[Laibach (grupa)|Laibach]], [[Vlado Kreslin]], [[Pero Lovšin]], [[Pankrti]], [[Zoran Predin]], [[Lačni Franz]], [[New Swing Quartet]], [[DJ Umek]], [[Valentino Kanzyani]], [[Siddharta (grupa)|Siddharta]], [[Big Foot Mama]],[[Terrafolk]], [[Katalena]], [[Magnifico]] i drugi.▼
[[Datoteka:LAIBACH Press Photo 2006.jpg|mini|252x252piksel]]
▲Suvremeni popularnirock-pop glazbenicimuzičari su: Kameleoni, Boomerang, Mladi levi, [[Slavko Avsenik]], [[LaibachBuldožer (grupasastav)|Buldožer]], Marko Brecelj, [[Laibach]], [[Vlado Kreslin]], [[Pero Lovšin]], [[Pankrti]], [[Zoran Predin]], [[Lačni Franz]], [[New Swing Quartet]], [[DJ Umek]], [[Valentino Kanzyani]], [[Siddharta (grupa)|Siddharta]], [[Big Foot Mama]],[[Terrafolk]], [[Katalena]], [[Magnifico]] i drugi.
 
Za slovensku kinematografiji značajni su [[Karol Grossmann]], [[Janko Ravnik]], [[Ferdo Delak]], [[France Štiglic]], [[Mirko Grobler]], [[Igor Pretnar]], [[France Kosmač]], [[Jože Pogačnik]], [[Matjaž Klopčič]], [[Jane Kavčič]], [[Jože Gale]], [[Boštjan Hladnik]] i [[Karpo Godina]]. Suvremeni filmski redatelji [[Janez Burger]], [[Jan Cvitkovič]], [[Damjan Kozole]], [[Janez Lapajne]] i [[Maja Weiss]] su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.
Linija 323 ⟶ 326:
* [[Ilirska Bistrica]]
* [[Ivančna Gorica]]
* [[Izola]] - Isola
'''J'''
* [[Jesenice (Slovenija)|Jesenice]]
Linija 337 ⟶ 340:
* [[Komen]]
* [[Komenda]]
* '''[[Kopar|Koper]]''' - Capodistria*
* [[Kostanjevica na Krki]]
* [[Kostel]]
Linija 395 ⟶ 398:
'''P'''
* [[Pesnica]]
* [[Piran]] - Pirano
* [[Pivka]]
* [[Podčetrtek]]
Linija 402 ⟶ 405:
* [[Poljčane]]
* [[Polzela]]
* [[Postojna|Postojna - Postumia]]
* [[Prebold]]
* [[Preddvor]]
Linija 525 ⟶ 528:
[[Datoteka:Kronländer Slowenien.svg|thumb|300px|Povijesne pokrajine]]
 
#[[Datoteka:Soča (34620029083).jpg|mini|356x356piksel|Soča - Isonzo]]''[[Primorska]]''
#: ''Slovenska Istra pod Slovenijom''
# ''[[Kranjska]]''
#: 2a. ''[[Gorenjska]]''
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Slovenija