|
}}
'''Krk''' - '''Veglia''' ([[talijanski|tal.]] ''VegliaVelja'') je grad una jugozapadu istoimenog otoka na [[HrvatskaKvarnerski zaljev|HrvatskojKvarneru]].
== Zemljopis ==
== Povijest ==
O prastanovnicima otoka i naseljenosti na ovom prostoru govore nalazišta stara 10-15.000 godina. Neke špilje i prirodni zakloni s uporabnim predmetima govore da je otok bio nastanjen vrlo rano.Prvi stanovnici o kojima se nešto više zna su pripadnici ilirskog plemena Japoda. U IV. stoljeću prije Kristapr.n.e. potiskuje ih drugo ilirsko pleme - Liburni. Za razliku od drugih plemena oni su gradili naselja na brežuljcima koji su dominirali okolinom, plodnim tlom i morem. Bili su to dobri pomorci i brodograditelji koji su uspostavili veze s grčkim trgovcima; koristili su položaj Krka na jantarskom trgovačkom putu od Baltika do Mediterana te dijelu helenskog trgovačkog puta od Crnog mora do ovog dijela Jadrana. Po tim putevima kvarnerska se skupina otoka (Krk i Rab) nazivala '''''Elektrides''''' i''(Jantarski otoci),'' a Apsyrtides je bio naziv za arhipelag Cres-Lošinj).Iz tog razdoblja dolazi i današnje ime otoka. Korijen je vjerojatno u ilirskom nazivu Kurik, a grčki pisac Homer u svom spjevu Ilijada spominje Kourete za koje se pretpostavlja da su stanovnici otoka Krka. Antički pisci otok nazivaju '''''Kuriktike''''', '''''Kurikta''''', '''''Kurikon'''''.
[[Datoteka:Krk Marktplatz.jpg|mini|302x302piksel|Vela placa - Krk]]
RIMLJANI NA OTOKU KRKU
Rimljani ga preuzimaju pod imenom Curicta i Curicum. Dolaskom HrvataSlavena koji ne vole komplicirati stvari, ime je skraćeno u Kark, Kerk, Krk. U lokalnoj je upotrebi i ime Veja, što je izvedeno od talijanskogromanskog naziva '''''Veglia''''', a ovo pak dolazi od bizantskog naziva '''''Vekla''''' koje spominje Konstantin Porfirogenet. Postoje razne interpretacije o dolasku Rimljana na otok. Očito je da su neka mjesta naseljavali i ranije, a 9. godina spominje se u mnogim izvorima kao godina u kojoj su Rimljani konačno pokorili otok i otočane te ga zbog njegova prirodnog bogatstva zovu zlatnim otokom-Insula Aurea. Tada su uveli svoje zakone, postavili vojničke taborecastrume, izgradili ceste,- sagradili grad Fulfinium, preuredili grad Krk prema svojim običajima i stvorili seljačka gospodarstva. Tada su imali jako razvijenu i dobru trgovinu, ali i graditeljstvo. Prema tadašnjem standardu života u ova dva grada podigli su terme i hramove, te druge kulturne ustanove. U rimsko doba, kao i prije, glavni je grad na otoku bio Curicum (Krk) koji je imao najčvršće zidine na istočnoj obali Jadrana.
MLEČANI NA OTOKU KRKU
Odlaskom krčkog kneza Ivana VII Frankopana, Venecija je u potpunosti preuzela vlast nad otokom i gradom Krkom. Uspostavila je svoju upravu i postavila namjesnika; providura. Njena najveća snaga bila je trgovina koju je proširila i na prostor Krka. Bila je to pozitivna strana preuzimanja otoka od strane Serrenisime. Zbog velike mornarice, brojnosti posada i trgovačkog duha, otočani su mogli bolje unovčiti svoje proizvode. Pozitivna je bila i činjenica što je Venecija držala do očuvanja mira, a štitila je i od harčenja turaka iako prije svega zbog vlstitihvlastitih interesa. Iz mnogobrojnih tužbi naroda protiv venecijanskih poslanika i namjesnika-providura vidljivo je da mlečaniMlečani nikada nisu stekli naklonost stanovništva iako se bilježe i tužbe mletačkoj vlasti zbog drumskih razbojstava feudalaca Frankopana.
ZAKLJUČAK
Očuvali su se običaji, govor i liturgija. Iako su prva nastojanja osvajanjem otoka bila u cilju protjerivanja glagoljaša i narodnog bogoslužja, u tome naposljetku nisu uspjeli. Venecija je tražila pisanje na talijanskom ili latinskom jeziku, iako je narod među sobom komunicirao po svom. NastaviloU Krku na svom posebnom romanskom jeiku ([[Veljotski jezik]]), a po ostalim dijelovima otoka na čakavskom jeiku gdje se takođernastavilo sa staroslavenskostaroslavenskim bogoslužjebogoslužjem i glagoljaštvo, a narodni se jezik sačuvao u crkvenom, javnom i privatnom životu. Brojni ostaci tog vremena razasuti su po cijelom otoku. Krk je bio središte glagoljske- pismenosti, a poznat je po kulturnoj baštini, narodnim običajima, nošnji, arhaičnom čakavskom dijalektu, pjesmama i napjevima. Danas je otok Krk jedan od dva najveća otoka una HrvatskojJadranu i jedan je od najposjećenijih otoka zbog svoje velike i duge prošlosti. Sada je jedno od poznatijih turističkih središta u Hrvatskoj zbog starih i vrijednih povijesnih znamenitosti.
== GospodarstvoPrivreda ==
Infrastrukturno i ekonomski najrazvijeniji hrvatski otočni grad. Grad koji ostvaruje najviše turističkih posjeta/noćenja od svih otočnih gradova.
==Spomenici i znamenitosti==
Splendidissima civitas Curictarum - presjajni grad Krčana, natpis je s antičkog nadgrobnog kamena iz IV. stoljeća. Kako je opisan nekada davno, takav je sjajan ostao i do danas. Za razliku od mnogih drugih mjesta, koja su dolaskom novijeg doba u utrci za profitom zauvijek izgubila dio svoje osobnostiposebnosti, Krk je uspio sačuvati svoju baštinu i danas je s ponosom predstavlja.
Kamen se pokazao kao odličan čuvar prošlosti, tako je i prvi pisani dokaz o postojanju grada Krka, a možda najstariji natpis una Dalmacijipodručju kasnije stvorene rimske provincije Dalmacije, onaj koji govori o zidinama grada iz prvog stoljeća prije Kristapr.n.e.. U njemu stoji da su zidine proširene u dužini od 111 stopa i visini od 20 stopa, u vrijeme prefekta Taurusa Pataliusa.
Rimljani su pri dolasku u Krk zatekli razvijeni grad; zadržavajući njegov raspored uklapali su svoje sadržaje u već postojeće. Današnje zidine su većinom iz srednjeg vijeka, a samo neki dijelovi, uz franjevački samostan, kaštel i uz obalu potječu iz razdoblja rimskog naseljavanja.
U stari grad se ulazi kroz četvera vrata, a Krk se intenzivnije razvio izvan zidina tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Grad je oduvijek administrativno i trgovačko središte te je i danas nekoliko većih trgovačkih centara smješteno u novijem dijelu grada. Kao i kod ostalih mjesta na otoku, turizam je odigrao veliku ulogu u najnovijem razvoju te prilagodio način i ritam života njegovim potrebama.
Prema zadnjem popisu stanovnika iz godine 2001., ovdje se utaborilo 5583 Krčana, no sam grad izgleda puno veći zbog brojnih kuća za odmor koje su izgrađene zadnjih desetljeća.
Na sjevernom, gornjem ulazu u grad smještena je crkva Svetog Franje (1) koja se spominje godine 1277., uz koju se nalazi franjevački samostan. To je jedan od četiri franjevačka samostana na otoku; uz onaj na Košljunu, u Portu i Glavotoku, jedini je koji se nalazi u urbanoj sredini. Dalje uz zapadne gradske zidine nalazi se drugi samostan (3), koji se prvi put spominje godine 1223., a u kojem borave sestre benediktinke.
Dobrodošlicu s mora, Krk pruža svojom dobro zaštićenom lukom. More se u antici uz gradske zidine protezalo sve do današnjeg gradskog groblja, koje se nalazi iza robne kuće. Krčani su postupnopostepeno otimali prostor, tako da danas ovaj dio nekadašnjeg mora krasi mali, ali lijepo uređeni park te drugi gradski objekti (pošta, Lučka kapetanija, Poglavarstvo...). DaKrk biste imali čime kupovati, uzima dva trgovačka centra nalaze se bankomati, a na dnu uvale je benzinska postajapumpa (za automobile i brodove) te autobusniautobusna kolodvorstanica.
Na rivi je glavno okupljalište i mjesto na kojem vlada najveća gužva tijekomu turističketurističkoj sezone. Uz luku se proteže niz poredanih štandova koji nude razne suvenire i ostale sitnicesezoni. Obranu starog grada od napada znatiželjnika, s morske strane danas čine gusto zbijeni restorani i kafići koji se brinu da ne krenete u razgledavanje krčkih starina - gladni i žedni. Kvalitetna ponuda i ugodan ambijent uz more, rezultira povremenim redovima i čekanjem na slobodno mjesto, noNo ako se probijete kroz taj prvi red "obrane", u samom starom gradu kao i oko njega pronaći ćete jednako dobre restorane s bogatom ponudom. Na rivi tijekom sezone možete pronaći manje brodove koji vode na jednodnevne izlete oko otoka (ili će promotori tih izleta pronaći vas). Obilaze se: otok Prvić kao jedinstveni botanički i zoološki rezervat, Goli otok na kojem je godinama bio zatvor, otok Rab sa svojom turističkom ponudom, itd.
Na rivi tijekom sezone možete pronaći manje brodove koji vode na jednodnevne izlete oko otoka (ili će promotori tih izleta pronaći vas). Obilaze se: otok Prvić kao jedinstveni botanički i zoološki rezervat, Goli otok na kojem je godinama bio komunistički gulag, otok Rab sa svojom turističkom ponudom, itd.
Višekutna kula na obali (4) djelomice sačuvana do visine od oko 8 metara, s natpisom koji spominje kneza Nikolu i datum 15. rujna 1407.
Jahanje magarca po gradskoj rivi nije skupo, a sigurno će razveseliti najmlađe. Na taj način magarac zarađuje za život te se čuva tradicija uzgoja ove životinje koja je danas sve rjeđa jer je u poljoprivredi ostala bez posla.
Višekutna kula na obali (4) djelomice sačuvana do visine od oko 8 metara, s natpisom koji spominje kneza Nikolu i datum 15. rujna 1407. Iako je Krk staro mjesto i unutar gradskih zidina nisu građene nove kuće, ova stara fotografija pokazuje da je ipak malo "narastao"
i u novije doba.
8., 9. i 10. kolovozaVIII. uz dan Svetog Lovre zaštitnika trgovaca, u Krku se tradicionalno održavao sajam na kojem su ljudi s cijelog otoka, (ali i s kopna) dolazili prodavati i kupovati robu. Običaj koji ima stoljetne korijene (1524.) danas se pretvorio u višednevnu feštu Lovrećeva, tijekomu toku koje se još uvijek trguje, ali nekim drugim stvarima. Grad postaje velika pozornica na kojoj nastupaju folklorne skupine s otoka, uz obavezno prisutnu gradsku limenu glazbu osnovanu još daleke godine 1852. (članovi orkestra nisu iz te godine), brojnim štandovima, glazbom na rivi i obveznimobaveznim velikim vatrometom na kraju fešte.
* Mala gradska vrata (5) iz godine [[1398|1398.]], jedina su koja izlaze na gradsku obalu. Iznad vrata stoji ploča s likom Sv. Kvirina, zaštitnika grada Krka. Identična ploča postavljena je na drugim ulazima u stari grad.
Stara gradska vijećnica dominira prostorom place od kraja XVI. stoljeća. Izgrađena za vrijeme venecijanske vladavine gradom i otokom te ukrašena grbovima.
Na vijećnici se nalazi vrlo zanimljiv i jedinstven sat. Na njemu je označeno 24 sata i to tako da su dnevni sati postavljeni u gornjem dijelu, dok su noćni sati postavljeni u donjem dijelu sata.
* [[Datoteka:J32 184 Krk, Rathaus.jpg|mini|284x284piksel|Krčki municipij]]Stari gradski municipij dominira prostorom place od kraja [[16. vijek|XVI. st]]. Izgrađena za vrijeme venecijanske vladavine gradom i otokom te ukrašena grbovima. Na vijećnici se nalazi vrlo zanimljiv i jedinstven sat. Na njemu je označeno 24 sata i to tako da su dnevni sati postavljeni u gornjem dijelu, dok su noćni sati postavljeni u donjem dijelu sata. Prije nekoliko godina prilikom rekonstrukcije trga, na središnjem dijelu pronađeni su ostatci crkvice i grobova iz ranijeg razdoblja, koji su zbog nedostatka financijskih sredstava ponovno zatrpani (vjerojatno da bi se u budućnosti kod neke nove rekonstrukcije, netko ponovno mogao veseliti otkriću crkvice i grobova iz nekog ranijeg razdoblja).
Prilikom adaptacije zgrade stare pošte (danas restoran), pronađene su ploče zdenca koji je nakon restauracije postavljen na placi. Tako je to omiljeno fotografiralište novijeg datuma iako je zdenac stariji.
Tijekom sezone danju i noću na placi je uvijek vrlo živo.
Ispod galerije Stanić na Veloj placi, skriven je dio višeslojne krčke povijesti. Dva kata ispod današnje razine života, počinje priča o razvoju i širenju drevnog grada. Najstarije otkopane zidine
su iz ranorimskog razdoblja (desni dio desne slike dolje), a između tih i u rimskom razdoblju proširenih zidina (donja slika lijevo i srednja slika) sada je prodrlo more. Veća proširenja grad je doživio u srednjem vijeku. Lijepi žrtveni oltar iz Venerina hrama (gore), ne tako lijepe namjene, trag je najstarijeg takvog hrama na Jadranu.
Lijepi žrtveni oltar iz Venerina hrama (gore), ne tako lijepe namjene, trag je najstarijeg takvog hrama na Jadranu.
U dvorištu zgrade, između predromaničkih i srednjevjekovnih zidina, nalaze se još i zidovi vojarnekasarne (slika desno).Zanimljivo je lutati uskim gradskim ulicama, no može se i zalutati. Jedna je profesorica iz kontinentalnih krajeva došla predavati u krčku školu. Njezin je problem bio što je u početku često kasnila na nastavu jer bi zalutala u neku od "slijepih" ulica, sve dok joj kolege otočani nisu otkrili tajnu lakšeg kretanja primorskim uličicama.
Stvar je u vrlo jednostavnoj horizontalnoj signalizaciji. Sve ulice koje nekuda vode (a to nužno ne mora biti Rim) imaju po sredini liniju od kamenja, poslaganog u smjeru ulice. Ako pak neka mala i stara uličica nema takvu kamenu signalizaciju, prilično je sigurno da ćete završiti u nečijem dvorištu. To u krajnjem slučaju i ne mora biti tako strašno jer možda je baš tu neki lijepi kutak u koji vrijedi zaviriti. Takvi skriveni i pitomi dijelovi grada čuvaju svoj mir i za najvećih ljetnih gužvi.
Sve takve male krčke uličicekale koje "nekud vode" zapravo izlaze na glavnu ulicu staroga grada, gdje se u večernjim satima odvija gust pješački promet. Tu se nalaze brojne male trgovine, zanimljive zlatarnice, poneka galerija te slastičarnice iz kojih vas na raznim jezicima pozivaju na kuglu, dvije...Vrata slobode
Vrata slobode. Od puntarske strane nekadašnja je cestica vodila do istočnog ulaza u grad. Kroz Vrata slobode (9), grad Krk izišao je iz svojih zidina i okrenuo se turizmu jer su se uz obližnje uvale početkom dvadesetog stoljeća gradili prvi hoteli i uređivala kupališta.
Uz same zidine zeleni je pojas vrtova koji su preostali kao ilustracija izgleda okolice grada iz doba prije nego što su obiteljske kuće zagospodarile maslinicima i poljoprivrednim parcelama. Proizvodnja hrane na ovakvim škrtim krškim terenima zahtjeva puno više truda, a znatno je manje unosna od iznamljivanja soba i apartmana. Jedino što je zadnjih godina posijano, a uspješno je niknulo u nekadašnjim krčkim poljima, table su "zimmer frei", "cammare"...
PredUz samimsame zidinamazidine nalazizeleni seje nevelikopojas parkiralištevrtova tekoji uzsu morepreostali terenkao zailustracija odbojkuizgleda okolice grada iz doba prije nego što su obiteljske kuće zagospodarile maslinicima i poljoprivrednim parcelama. Proizvodnja hrane na pijeskuovakvim škrtim kraškim terenima zahtjeva puno više truda, a znatno je manje unosna od iznamljivanja soba i apartmana. U okolici uvale izvan gradskih zidina, nekoliko je restorana te brojne sobe i apartmani koji se iznajmljuju. Ovdje počinje šetalište uz gradske plaže odakle se u večernjim satima pruža lijep pogled na osvijetljene krčke starine.
Zizyphus jujuba - Žižula podrijetlom iz Azije, spada među najvažnije voćke u Kini i Indiji dok se na hrvatskimjadraskim otocima pa tako i Krku uzgaja odavno, iako je pomalo zaboravljena. Raste kao bodljikavi grm, dok su plodovi veličine masline zelenkaste boje. Zreo plod ima smeđu boju i okus sličan sušenoj jabuci. Žižula je otporna na visoke i niske temperature, ali nije na hladne sjeverne vjetrove, odatle i odgovor na pitanje zašto u Krku uspijeva samo unutar gradskih zidina.
Na Kamplinu se nalazi Frankopanski kaštel (10), nekad važan fortifikacijski objekt u funkciji obrane grada, danas je obrambene zadaće zamijenio kulturnim sadržajima.
Na starijim rimskim zidinama izgrađen je veći dio utvrde krčkih kneževa u drugoj polovici XIII. stoljeća, dok se četvrtasta kula najbliže katedrali nalazi u upotrebi od 1191. godine kao Frankopanska sudnica (11).
* Na Kamplinu se nalazi Frankopanski kaštel (10), nekad važan fortifikacioni objekt u funkciji obrane grada, danas je obrambene zadaće zamijenio kulturnim sadržajima. Na starijim rimskim zidinama izgrađen je veći dio utvrde krčkih feudalaca u drugoj polovici XIII. stoljeća, dok se četvrtasta kula najbliže katedrali nalazi u upotrebi od 1191. godine kao Frankopanska sudnica (11). O sudnici svjedoči natpis iznad vrata s godinom izgradnje u kojem stoji da je to djelo cijele općine u doba krčkoga biskupa Ivana i kneževa Bartola i Vida, sinova prvog krčkog kneza Dujma I. Zaštitni znak Kamplina je okrugla dvokatna kula na drugoj strani utvrde, koja ima naknadno u XVI. stoljeću ugrađenu ploču s venecijanskim simbolima Svetog Marka, lavljom glavom s krilima te natpisom "Aureae Venetorum libertati - Svetoj venecijanskoj slobodi" (10a). Na tom prostoru danas se odvija veliki dio događanja vezanih uz Krčke ljetne priredbe, kulturne manifestacije. Na samom trgu ili unutar kaštela održavaju se (za razliku od rive) koncerti klasične glazbe, kazališne predstave i jazz festival. Nekadašnje mjesto suđenja i izvršenja kazne, danas je rezervirano samo za neko dobro ubojstvo, intrigu ili ljubavnu scenu, režiranu isključivo u sklopu ljetnih priredbi. LAV - simbol isklesan u kamenu koji često nalazimo na otoku, iako ta životinja baš i nije dio otočne faune. Pečat je to vremena venecijanske dominacije ovim prostorom jer poznato je da su lavovi uobičajene životinje na tamošnjim kanalima. Noviji pak uraci ovog grabežljivca, koje susrećete postavljene poput kanarinaca na ogradama oko kuća, ne zna se točno, no najvjerojatnije su simbol snage obiteljskog businessa (iznajmljivanje soba).
O sudnici svjedoči natpis iznad vrata s godinom izgradnje u kojem stoji da je to djelo cijele općine u doba krčkoga biskupa Ivana i kneževa Bartola i Vida, sinova prvog krčkog kneza Dujma I.
Zaštitni znak Kamplina je okrugla dvokatna kula na drugoj strani utvrde, koja ima naknadno u XVI. stoljeću ugrađenu ploču s venecijanskim simbolima Svetog Marka, lavljom glavom s krilima te natpisom "Aureae Venetorum libertati - Svetoj venecijanskoj slobodi" (10a).
Na tom prostoru danas se odvija veliki dio događanja vezanih uz Krčke ljetne priredbe, kulturne manifestacije koju organizira Turistička zajednica grada već duži niz godina. Na samom trgu ili unutar kaštela održavaju se (za razliku od rive) koncerti klasične glazbe, kazališne predstave i jazz festival. Nekadašnje mjesto suđenja i izvršenja kazne, danas je rezervirano samo za neko dobro ubojstvo, intrigu ili ljubavnu scenu, režiranu isključivo u sklopu ljetnih priredbi.
LAV - simbol isklesan u kamenu koji često nalazimo na otoku, iako ta životinja baš i nije dio otočne faune. Pečat je to vremena venecijanske dominacije ovim prostorom jer poznato je da su lavovi uobičajene životinje na tamošnjim kanalima. Noviji pak uradci ovog grabežljivca, koje susrećete postavljene poput kanarinaca na ogradama oko kuća, ne zna se točno, no najvjerojatnije su simbol snage obiteljskog businessa (iznajmljivanje soba).
Ulaz u staru Frankopansku sudnicu koja je u upotrebi od godine 1191., a u kojoj su vladari osuđivali pa i pogubljivali osuđenike - svakako pogledati
Nova Krčka sudnica, u kojoj više nema pogubljivanja, ali... - svakako izbjeći
* Krčka je katedrala je (13) uz Frankopanski kaštel najpoznatiji gradski motiv. Ranokršćanska bazilika izgrađena je u V. stoljeću na mjestu rimskih termi. Obnovom crkve u lijevoj bočnoj kapeli otkriven je mozaik termi koje su bile pretvorene u krstionicu, u koju su se uranjale odrasle osobe prilikom krštenja . Tijekom godina koje su dolazile na katedrali su se ocrtavali razni stilovi, romanika, gotika, renesansa, barok, pa sve do danas. Prvi se put u pisanim dokumentima spominje godine 1186., a posvećena je Uznesenju Marijinom. ▼
Krčka katedrala
▲Krčka je katedrala (13) uz Frankopanski kaštel najpoznatiji gradski motiv. Ranokršćanska bazilika izgrađena je u V. stoljeću na mjestu rimskih termi. Obnovom crkve u lijevoj bočnoj kapeli otkriven je mozaik termi koje su bile pretvorene u krstionicu, u koju su se uranjale odrasle osobe prilikom krštenja.
Tijekom godina koje su dolazile na katedrali su se ocrtavali razni stilovi, romanika, gotika, renesansa, barok, pa sve do danas. Prvi se put u pisanim dokumentima spominje godine 1186., a posvećena je Uznesenju Marijinom.
S desne strane u krčkoj katedrali nalazi se srebrna pala (nekad na glavnom oltaru) majstora Kolera, koju je dao izraditi Ivan Frankopan godine 1477. te je darovao crkvi. Oltarna pala proputovala je osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do Pariza, gdje je bila izložena u sklopu prezentacije ondašnjekulture "jugoslavenske"na kulturetlu Jugoslavije. Zanimljiv je i jedinstveni kapitel na prvom stupu kojim dominiraju ranokršćanski simboli - ptice koje jedu ribu.
Zanimljiv je i jedinstveni kapitel na prvom stupu kojim dominiraju ranokršćanski simboli - ptice koje jedu ribu.
* Na katedralu se prislanja ranoromanička crkva Sv. Kvirina, zaštitnika grada (na istoimenom trgu). Neobična crkva izgrađena od bijelog domaćeg kamena jedinstvena je na širim prostorima zbog svoje dvije razine (prizemlje i kat), te se kao zanimljivost navodi da su u doba Frankopana u prizemlju misi prisustvovali osuđenici iz obližnje sudnice. Bila je to trobrodna (sada dvobrodna) crkva čiji je jedan brod pretvoren u ulicu (prolaz). Zajednički zvonik koji danas dominira gradom završen je godine 1515. Anđeo na vrhu zvonika izrađen je od drveta i pobakren u Veneciji, a 1973. je zbog dotrajalosti zamijenjen plastičnim, napravljenim po originalu
Zajednički zvonik koji danas dominira gradom završen je godine 1515. Anđeo na vrhu zvonika izrađen je od drveta i pobakren u Veneciji, a 1973. je zbog dotrajalosti zamijenjen plastičnim, napravljenim po originalu
Ovdje se nalazi muzej sakralne umjetnosti koji je zanimljivo posjetiti.
Uz katedralu nalazi se zanimljiv izložbeno-prodajni prostor vezan uz more i brodove čiji je tvorac Željko Skomeršić. Ovaj vrsni brodomodelar skupio je s krčkih tavana razne odbačene predmete i dijelove brodske opreme kakva se nekad rabilakoristila te ih obnovio i izložio u ovom malom muzeju. Ovdje se možete uvjeriti kako nastaju makete brodova; ako vam neki od brodova zapne za oko, kupite ga jer majstor je dobitnik brončane medalje na svjetskom prvenstvu 1998. godine te još puno priznanja što s nacionalnih prvenstava tako i europskihevropskih.
Obrti
== Obrazovanje ==
==Kultura==
== ŠportSport ==
== Vanjske veze ==
{{Primorsko-goranska županija}}
| 