Sveti Martin (otok) – razlika između verzija

|površina = 87

|stanovništvo = 74.852 <small>(2007.)</small>

}}

 

 

== Politička podjela i uprava ==

Otok je od [[1648]]. godine politički podijeljen između Francuske i Nizozemske. Sveti Martin danas je jedino mjesto na kojem Francuska i Nizozemska dijele granicu. Od sveukupne površine otoka koja iznosi 87 km², otprilike 60% pripada Francuskoj koja drži sjeverni dio otoka i okolne otočiće (53 km²)<ref name=Saint_Martin_land_area>{{Cite web|title=Démographie des communes de Guadeloupe au recensement de la population de 1999|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=26&ref_id=AMTOP005|first=Francuska vlada|last=[[INSEE]]}} {{fra icon}}</ref> a 40% (34 km²) Nizozemskoj.<ref name=Sint_Maarten_land_area>{{Cite web|url=http://central-bureau-of-statistics.an/area_climate/area_a1.asp|title=Area, population density and capital|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng icon}}</ref> Na nizozemskom dijelu otoka živi 38.927 stanovnika<ref name=Sint_Maarten_population>{{Cite web|url=http://central-bureau-of-statistics.an/population/population_b2.asp|title=Population per Island, January 1st|author=Ured za statistiku Nizozemskih Antila}} {{eng icon}}</ref>, dok na francuskom 35.925 stanovnika.<ref name=Saint_Martin_population>{{Cite web|url=http://www.insee.fr/fr/ppp/bases-de-donnees/recensement/populations-legales/france-departements.asp?annee=2007|title=Populations légales 2007 pour les départements et les collectivités d'outre-mer|first=Francuska vlada|last=[[INSEE]]}} {{fra icon}}</ref>

 

 

== Povijest ==

Prvi tragovi ljudske prisutnosti stari su otprilike 3500 godina, te vjerojatno pripadaju [[Ciboney]] Indijancima. Oko 800. godine otok naseljavaju [[Taíno]] Indijanci. Ovaj narod je ovdje živio u poljoprivredno-ribarskoj zajednici koja je cijenila umjetnost i duhovnost. Indijanci [[Carib|Karibi]] dolaze na otok te ubijaju i porobljavaju bivše stanovnike Svetog Martina. U vrijeme dolaske europskih istraživača Karibi su u potpunosti zamijenili ranije stanovništvo otoka.

 

Dana [[5. rujna]] [[1995]]., uragan Luis nanio je otoku veliku štetu, 35 godina nakon velikog uragana Donna.

 

Najbliži susjedni otoci su [[Angvila]] ([[UK]]) i [[Sveti Bartolomej (otok)|Sveti Bartolomej]] ([[Francuska]]) koji se nalaze na istom podmorskom platou čija je prosječna visina -40 m. Iako vidljivi sa otoka, [[Saba (otok)|Saba]] ([[Nizozemska]]), [[Sveti Eustazije]] (Nizozemska), [[Sveti Kristofor (otok)|Sveti Kristofor]] (neovisna država [[Sveti Kristofor i Nevis]]) nešto su udaljeniji od ova dva otoka.

 

 

=== Klima ===

Na otoku vlada [[oceanska klima]], sa izmjenjivim suhim (od prosinca do svibnja) i vlažnim (od lipnja do studenog) razdobljima. Obilne padaline i cikloni vrlo su mogući u vlažnom razdoblju. Temperature godišnje variraju od 17°C do 35°C<ref>[http://sxm.meteo.free.fr/meteo-Moy.html Prosječne temperature]{{fra icon}}</ref>, dok je prosječna temperatura 27°C. Temperatura mora godišnje se radikalno ne mijenja, a varira između 25°C i 28°C.

 

=== Flora ===

Kao posljedica europske kolonizacije izvorna vegetacija je dobrim dijelom uništena ljudskim aktivnostima, kao što je poljoprivreda, stvaranje pašnjaka metodom [[posijeci-i-spali]], te upotrebom stabala za gradnju ili za gorivo. Vegetaciju izvan urbanih središta čine manje šume i raslinje, suhe [[akacija|akacije]] i ostatak [[savana]]. Vrste drveća koje se ovdje mogu naći su: Dacryodes excelsa, Bursera simaruba, mahagonij, Lignum vitae, te Coccoloba uvifera.

 

=== Fauna ===

Od životinjskog svijeta na otoku prebiva samo mali broj divljih [[sisavci|sisavaca]], kao što su [[šišmiš]]i (pet vrsta), [[rakun]]i, [[mungos]]i, te [[štakor]]i i [[miš]]evi. Od [[gmazovi|reptila]] ovdje se mogu naći [[kornjače]], [[gušteri]], [[gekko]], [[iguane]], te dvije vrste malih [[zmija]]. Od [[Vodozemci|vodozemnih]] vrsta tu su dvije vrste [[žaba]].

 

 

== Promet ==

Ni jedna od upravnih jedinica na koje je ovaj otok podijeljen ne nalazi se u schengenskoj zoni. Granična kontrola vrši se dolaskom na otok, ali su kontrole između dviju strana otoka rijetke. Od 2007. na snazi je francusko-nizozemski sporazum o graničnoj kontroli na Svetom Martinu, kojim se poboljšava granična kontrola u zračnim lukama na ovom otoku.

 

 

== Kultura ==

Kultura otoka Sveti Martin spoj je afričke, francuske, britanske i nizozemske kulture. Iako je ovaj otok podijeljen između dvije zemlje, te je svaki dio pod izravnim utjecajem matične države, cijeli otok dijeli zajedničku kulturu i tradiciju. Britanski doseljenici ostavili su svoj jezik kao glavno sredstvo komuniciranja na ovom otoku. Od španjolskog razdoblja ostalo je vrlo malo utjecaja te zemlje.

 

 

=== Religija ===

Na francuskom dijelu otoka najveći dio stanovništva čine [[rimokatolici]]. Na nizozemskoj strani najviše ima [[protestanti|protestanata]], pogotovo [[metodisti|metodista]]. Na Svetom Martinu živi i manja [[judaizam|židovska]] zajednica, kao i određeni broj pripadnika [[Adventisti sedmog dana|adventističke crkve]].

 

=== Jezik ===

Najdominantniji jezik na otoku je [[engleski]] koji je, uz njegovu lokalnu [[Nizozemskoantilski kreolski engleski|kreolsku]] inačicu<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=vic Ethnologue(16th)]</ref> materinski jezik većine lokalnog stanovništva. Uz [[nizozemski]], engleski je i službeni jezik na nizozemskom dijelu otoka, dok je na francuskom dijelu jedini službeni jezik [[francuski]]. Uz ove tri jezika, postoji i manja zajednica govornika [[španjolski|španjolskog]] jezika.

 

 

== Vanjske veze ==

* [http://en.vacationstmaarten.com// Turistički ured St. Maartena] Službena turistička stranica nizozemske strane otoka

* [http://www.stmartinisland.org/ Turistički ured Saint-Martina] Službena turistička stranica francuske strane otoka

* [http://www.pjiae.com/main.html Međunarodna zračna luka Princess Juliana, St. Maarten] Službena stranica

 

[[Kategorija:Karibi]]

[[Kategorija:Otoci u Francuskoj]]