Labinska Republika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
oznake: vraćena izmjena vizualno uređivanje
Red 31:
|vođa_titula2=Komandandant Crvene garde
|vođa_ime2=Francesco Da Gioz|demonym=
|površina_km2=325|area_rank=|GDP_PPP=A|GDP_PPP_year=|HDI=|HDI_year=}}
 
'''Labinska republika''' ({{lang-it|Repubblica Albona}}) je naziv za rudarsku samoupravnu komunu na [[Labin|Labinštini]] koja je postojala od 2. marta do 8. aprila [[1921|1921.]] Komuna nije imala nikakve oblike državnosti, a naziv 'republika' je dat vjerojatno po naslovima u tadašnjoj štampi: 'La Repubblica rossa', 'San Marino comunista', 'Comuna parigina istriana' (''Crvena republika'', ''Komunistički San Marino'', ''Istarska [[Pariška komuna]]'').
 
== Slijed događanja ==
Ustanak labinskih rudara započeo je 2. III. 1921. protestnim štrajkom 600 rudara na Krvave place u Vinežu zbog hapšenja i maltretiranja sindikalnog vođe [[Giovanni Pipan|Giovannija Pipana]] u [[Pazin]]u od strane radikalno nacionalističke vlasti uspostavljene nakon što je [[Kraljevina Italija]] po završetku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[1918|1918.]] po Londonskom sporazumu iz 1915. okupirala područja [[Julija|Julijske krajine]]. Odmah je donijeta odluka o preuzimanju rudnika ('''''Kova je nasa -''' Cava xe nostra'') vjerojatno na sugestiju proglasa Konzorcija rudarske kooperative iz [[Firenca|Firece]] da ''svi vlasnici rudnika moraju hitno biti uklonjeni!''
 
Štrajkašima se isti dan pridružilo 2.000 rudara koji su zaposjeli tri okna i separaciju u Štalijama. Formira se naoružana "crvena straža" ({{lang-it|guardia rossa}}) kojom je zapovijedao [[Francesco da Gioz]], a komunom je počeo upravljati Rudarski komitet kojim je rukovodio Giovanni Pipan' uz podršku i pomoć stanovništva te veliku materijalnu pomoć [[Giovanni Tonetti|Giovannija Tonettija]] (Crvenog baruna ili ''El Conte rosso'') koji se pridružuje rudarima.
Red 44:
7. aprila jake snage vojske i karabinjera s mora (dva ratna broda) i kopna opsjedaju ovu rudarsku komunu uz ultimatum da se predaju što rudarski komitet odbija. Sutradan iz pravca Štrmca počinje napad jedinice od 1.000 vojnika i karabinjera uz otpor Crvene straže naoružane s 10 pušaka, par bomba, 1 revolverom i eksplozivom. Pogibaju Maksimilian Ortar i Adalbert Sykora, a 40 pobunjenih rudara je uhapšeno i sprovedeno u zatvor u Rovinju, gdje od posljedica torture umiru još dva rudara. Na suđenju u Puli 52 optuženih, koje se održalo 72 dana kasnije, svi su oslobođeni zbog vještog advokata i pisanja štampe koja je ipak uspjela sačuvati slobodu pisanja unatoč napadima organizirane radikalne desnice, a sudska vlast još nije bila u rukama fašista koju godinu dana kasnije preuzimaju državnim.udarom.
 
<nowiki/><nowiki/><nowiki/><nowiki/><nowiki/>[[Datoteka:Flag of Albona Republic .jpg|200px|thumb|Kova je nasa:Zastava Labinske republike]]
== Status ==
Labinska republika nije imala nikakve elemente državnosti. Radilo se o [[Anarhizam|anarhističko]]-[[Komunizam|komunističkoj]] samoupravnoj komuni koja spada u povijest evropskog radničkog pokreta. Naziv 'republika' je dobio kasnije pod utjecajem ondašnje štampe koja je ovu rudarsku pobunu nazivala: '<nowiki/>''La repubblica rossa''<nowiki/>' (Crvena republika), '<nowiki/>''San Marino comunista''<nowiki/>' (Komunistički San Marino), '''Comune parigina istriana''<nowiki/>' (Istarska Pariška komuna).[[Datoteka:Flag of Albona Republic .jpg|200px|thumb|Kova je nasa:Zastava Labinske republike]]
 
== Nasljedstvo ==