Hipodamus iz Mileta – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
 
Red 16:
| potpis =
}}
'''Hipodamus iz Mileta''' ili samo Hipodam ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Ἱππόδαμος'' [[Milet]], [[498. pne.]] - [[408. pne.]]) bio je [[arhitekt]], [[Urbanizam|urbanist]], [[fizičar]], [[matematičar]], [[meteorologija|meteorolog]] i [[filozof]] antičke [[Grčka|Grčke]]. Njega se drži za oca [[Urbanizam|urbanizma]] jer je '''[[Hipodamus|Hipodamov plan]]''' sinonim za urbanistički plan ortogonalnog rastera nekog grada. <ref name=hip>{{cite web
|url =http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm
| title =''HIPPODAMUS OF MILETUS''
| accessdate = 29. 055. 2012
| language=engleski
| publisher=The Engines of Our Ingenuity
Red 25:
 
Njegove planove za gradnju tadašnjih grčkih gradova karakterizira red i rešetkasta pravilnost ulica za razliku od kaotične stvarnosti kako je tada izgledala većina grčkih gradova onog vremena. On je i idejni pokretač ideje da se iz organizacije grada i planiranja naselja, može stvoriti i racionalni racionalni društveni poredak.
== Hipodamus - neobična ličnost ==
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios,
Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]]
== Dosezi njegova djela ==
 
== Hipodamus - neobičnaNeobična ličnost ==
Po pisanju [[Aristotel]]a u njegovom djelu [[Aristotelova Politika|Politika]], Hipodamos je bio utemeljitelj [[Urbanizam|urbanizma]]. <ref name=hip/>Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika<ref>Artistotele, politics II: VIII</ref>, dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima.
O njemu i njegovom izgledu pisali su; [[Aristotel]], Stovaious, [[Strabon]], Hesichios, Fotios i Theano. Među svoim suvremenicima je imao reputaciju ekstroverta, čovjeka koji voli pažnju javnosti. [[Aristotel]] ga opisuje kao čovjeka sa neobično dugom kosom, skupim ukrasima, ali i onog koji i zimi i ljeti nosi istu jeftinu togu.
Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa
problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase;
vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.
 
== Dosezi njegova djela ==
Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej]]a pored grada [[Atena (polis)|Atene]]. Kad su [[Atena (polis)|atenjani]] osnovali grad Thuri u [[Italija|Italiji]] [[443. pne.]] Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada.
[[Datoteka:Miletos stadsplan 400.jpg|thumb|right|260px|Plan [[Hipodamus]]ovog [[Milet]]a iz [[479. pne.]]]]
Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada Mileta iz [[479. pne.]]
Po pisanju [[Aristotel]]a u njegovom djelu [[Aristotelova Politika|Politika]], Hipodamos je bio utemeljitelj [[Urbanizam|urbanizma]]. <ref name=hip/>Hipodamus je zamišljao idealni grad, koji po njemu treba imati najviše 10 000 (slobodnih) muških stanovnika<ref>Artistotele, politics II: VIII</ref>, dok ukupno ne bi smio imati više od 50 000 stanovnika i to sa djecom. ženama i robovima. Hipodamus se bavio proučavanjem problema života u gradovima, to je povezao sa problemom upravljanja i vladanjem. Zbog toga je predložio podjelu građana na tri klase; vojnike, zanatlije i poljoprivrednike, isto tako predložio je i podjelu gradskog zemljišta na sakralno (sveto), javno i privatno.
 
Po nalogu [[Periklo|Perikla]] Hipodamus je dobio zadatak da isplanira gradnju lučkog grada [[Pirej]]a pored grada [[Atena (polis)|Atene]]. Kad su [[Atena (polis)|atenjani]] osnovali grad Thuri u [[Italija|Italiji]] [[443. pne.]] Hipodamus se pridružio kolonistima kao arhitekt njihova budućeg grada. Njemu se pripisuje i izgradnja novog grada [[Rodos (grad)|Rodos]] [[408. pne.]], kao i rekonstrukcija grada Mileta iz [[479. pne.]]
 
Njegov dijamantni plan koji je on izumio, po kojem se ulice sijeku pod kutevima od 45° i 135°, kasnije je dobio ime po njemu.
U gradu Miletu se može vidjeti protutip plana Hipodamosa. Ono što je najimpresivnije u njegovom planu je rezervacija velikog središnjeg dijela grada, koji je on ostavio slobodnim za ''[[Agora|Agoru]]'' - centar grada i centar društva i tako napravio prvo urbano planiranje.
 
== Filozofija ==
Hipodamus je prvi koji se bavio problemima i pojmovima patentnog i autorskog prava
On je predložio da društvo treba nagraditi one pojedince koji stvaraju društveno korisne stvari. [[Aristotel]] je kritizirao ovaj praktični utilitaristički pristup Hipodamusa, i međusobno inherentne tenzije ovog plana.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
Linija 50 ⟶ 48:
* [http://www.uh.edu/engines/epi2542.htm HIPPODAMUS OF MILETUS na portalu The Engines of Our Ingenuity] {{en icon}}
 
{{Normativna kontrola}}
 
{{Lifetime|498. pne.|408. pne.|Hipodamus iz Mileta}}
[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]