Morlaci – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 24:
Oko [[Etnogeneza|etnogeneze]] tog [[narod]]a, kao i porijekla njegova imena i danas postoji velika zbrka i nedoumice. <ref name=brit/>
== Etimologija riječi Morlak ==
Ime Morlak ([[plural]] Morlaci), dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''Μαυροβλάχοι'', mavrovlahoi, što bi značilo ''crni [[Vlasi|vlah]]'', a vlah (lah, leh) je značio latin ([[rimsko državljanstvo|rimski građanin]]) i to na [[staroslavenski jezik|staroslavenskom]], [[Grci]] su to vjerojatno samo zabilježili. Kasnije je ta riječ ušla u [[italijanski jezik|talijanski]] (preko [[Venecija|Venecije]] koja je upravljala tim prostorom) kao ''morlaccho'' (plural: Morlacchi), u [[latinski jezik|latinskim]] izvorima se spominju kao Nigri Latini (crni Latini) dakle to je samo doslovni prijevod sa grčkog. Ime Morlak je prvi put zapisano oko [[1150|1150.]] u latinskoj kronici anonimnog Diokletanskog popa koji govori o Bugarskom dolasku u romansku Mesiju: "hoc tempore ceperunt totam provinciam Latinorum, qui tunc Romani vocabantur, nunc vero ''Morlachi'', id est ''Nigri Latini'' nuncupantur"
Postoji više tumačenja nastanka te [[Sintagma|sintagme]] moro - vlasi / mavro - vlasi, ono mavro (crn) je oznaka za [[sever|sjever]], jer su [[Turci]] [[boja]]ma označavali [[Strane sveta|strane svijeta]] - pa bi to bila [[Geografija|geografska]] odrednica tih [[Vlasi|Vlaha]], dakle oni su - ''Sjeverni vlasi''. Tu tezu iznio je ondašnji historičar Joannes Lucius ([[Ivan Lučić]]). Postoji i teorija (koja je najmanje vjerojatna) da su ime dobili po crnoj boji svoje nošnje, jer u ranim vjekovima ([[12. vijek|12.]] - [[13. vijek]]) - kad su dobili ime, vjerojatno uopće nisu bojali [[Vuna|vunu]]. Postoji i teorija da se ono crno odnosi na njihove logore i katune, koje su voljeli podizati po šumarcima - dakle po tamnim (crnim) mjestima. <ref name=rom/> Pa i teorija da ono mor dolazi od '''Morava''', jer da su oni došli iz krajeva uz rijeku [[Velika Morava|Moravu]] (koja isto tako krajnje nategnuta).<ref name=rom/>
Red 55:
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref>
U tom vremenu imaju zajednički etnonim [[Vlasi]], pa ih se
| url =http://ilbenandante.altervista.org/testi/vlasi.htm
| title =''I Vlasi o Morlacchi, i latini delle alpi dinariche''
| accessdate = 2. 09. 2012
| language=talijanski
| publisher=ilbenandante}}</ref>, a sebe Romanji), [[Srbija|Srbiji]], [[Makedonija (region)|Makedoniji]]
Prvi zapis o njima pod imenom Morlaci je iz [[zadar]]skih izvora iz [[1352]]. kao što je to zabilježio [[Vjekoslav Klaić]] u svom spisu ''Vlasi u Hrvatskoj tečajem 14. i 15. stoljeća''
Red 67:
terram tantum…”}} <ref name=klaic/>
Prodorom [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]] na [[Balkan|Balkanski poluotok]] koji počinje od [[14. vijek]]a, Morlaci počinju migrirati na sjever prema [[Kvarnerski zaljev|Kvarneru]]. <ref name=brit/> i [[Kranjska|Kranjskoj]] ([[Laško|Laška dolina]]). Prvi zapis o njihovoj prisutnosti na [[Krk]]u je iz [[1321]]. <ref name=klaic>{{cite web
| url =http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/186/02-Vjekoslav%20Klaic_Vlasi%20u%20Hrvatskoj%20tecajem%2014.%20i%2015.%20stoljeca%20%281880%29-2%20dio.pdf
| title =''Vlasi u Hrvatskoj tečajem 14. i 15. stoljeća''
| accessdate = 2. 09. 2012
| language=hrvatski
| publisher=mo-vrebac}}</ref> ima ih i u [[Senj]]u i okolici (. U [[
[[Datoteka:Valerio - Musiciens Morlaques (Salone), 1864.jpg|thumb|right|280px|Morlački muzičari, crtež Théodore Valérija iz [[19. vijek]]a]]
Molobrojni ostaci Morlaka održali su se i u kraškom zaleđu [[Zagora|Dalmatinske zagore]], i fragmentarno očuvali svoj poluromanski ''morlački'' govor još do početka [[19. vijek]]a. On je kasnije nakon djelomičnog
Posljednji ostatci Morlaka u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su današnji [[Ćiribirci|Ćići]] u [[Istra|Istri]] od kojih najveći broj živi u selu [[Žejane]] i okolici. Po posljednjem [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] popisu stanovništva iz [[1991]]. 22 osoba izjasnilo se [[Ćiribirci|Ćićima]], a [[2001]] samo 3 troje.
Red 98:
=== Morlaci i Alberto Fortis ===
Nakon što je [[Alberto Fortis]] objavio opis Morlaka i njihovih običaja u svojoj knjizi ''Viaggio in Dalmazia'' (1774), tadašnja učena [[Evropa]], oduševila se tim posljednjim [[nomad]]ima, koji su živjeli u mitskoj [[Arkadija|Arkadiji]], neiskvareni [[Civilizacija|civilizacijom]] - kao u vrijeme [[Homer]]a. Ne treba smetnuti s uma da je to bilo doba [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]] i njegovog povratka prirodi - tako da su Morlaci bili '''en vogue''' u to vrijeme.
<br />
=== Morlački jezik ===
Morlaci su govorili [[Dalmatski jezik|dalmatskim]] koji se vremenom pod utjecajem [[Venecijanski jezik|venecijanskog]] do [[19. vijek]]a pretvorio u vlastiti [[dijalekt]]. <ref name=rom/>
| |||