The Hobbit – razlika između verzija

|zemlja = {{flagcountry|GBR}}

'''''The Hobbit''''' ({{jez-sh|Hobit}}) ili '''''There and Back Again''''' ({{jez-sh|Tamo i nazad}}) je [[fantasy|fantastični]] roman za djecu [[J. R. R. Tolkien]]a objavljen 1937. godine. Radnja je smještena u fiktivni univerzum tzv. [[Srednja zemlja|Srednje zemlje]] i u njemu se opisuju dogodovštine [[hobit]]a po imenu [[Bilbo Baggins]] koji grupi [[Patuljci (Tolkien)|Patuljaka]] pomaže pronaći skriveno blago. ''The Hobbit'' je doživio veliki uspjeh, te je Tolkien 1954. objavio mnogo opsežniji nastavak u obliku trilogije ''[[Gospodar prstenova]]''.

[[DŽ.R.R. Tolkin]], profesor na [[Oksford]] Univerzitetu, je tvrdio da je priču počeo tako što je slučajno, na jedan prazan list papira, ispisao prvu rečenicu knjige (''U rupi u zemlji živio je hobit''), dok je ispravljao studentske radove. kada je počeo, nije mislio da če to biti dio jedne veče priče i čitave [[mitologija|mitologije]] na kojoj je radio ([[Silmarilion]]).

Međutim, dok je pisanje napredovalo Tolkin je odlučio da događaji ispričani u ''Hobitu'' mogu priradati istom univerzumu kao i [[Silmarilion]], pa je predstavio ili samo spomenuo neke od likova i mjesta koja su zastupljena u njegovoj mitologiji, posebno ''Elrond'', ''Gil-galad'', i ''Gondolin''. ''Hobit'' je tada dobio zadatak da bude i uvod u [[Srednju Zemlju]] i da bude most između dobađaja koji su se dogodili prije i poslije onih u ''Gospodaru prstenova'' ([[Prstenova družina]], [[Dvije Kule]], [[Povratak kralja]]) i [[Silmarilion]]u.

Neki su predlagali da se ''Hobit'' može okarakterisati kao ''roman razvitka'' jer u njemu Bilbo odrasta od, u početku, umjetnog, ne efektnoe osobe uskih svaćanja u pokretnu, hrabru osobu na koju su se drugi mogli uzdati. Ovaj razvoj lika je poređen sa teorijama Josepha Campbella o mitovima, i konkretno, avanturama epskog junaka. Ali, Tolkin lično, vjerovatno, nije namjeravao da se njegovo djelo tako gleda. U predgovoru ''Gospodara prstenova'' on piše,:' Meni se nikada nije sviđala [[alegorija]] u bilo kojim svojim manifestacijama, i tako je uvijek bilo od kako sam postao stariji i bio u mogućnosti da primijetim njenu prisutnost'. On je ,također, tvrdio da ''Gospodar prstenova'' nije [[alegorija]], i prema tome može se zaključiti da nije ni ''Hobit''. Gledanje na Bilboa kao ''umjetnog'' i ''ne efektnog'' lika izgleda grubo, jer po Tolkinu, on predstavlja tipičnog pripadnika hobitske rase.

Iako je bajka, knjiga je kompleksna i profinjena: ima mnoga imena i riječi izvedene iz norveške mitologije, a centralne elemente radnje iz epa o Beowulfu, koristi anglo-saksonske rune, informacije o kalendaru i mjesečevim mjenama, detaljne geografske opise koji omogućuju pravljenje karte. Prije kraja, priča dobija epske proporcije.

'''Gandalf''' - čarobnjak; mudra osoba koja ima lošu naviku da nikada ne kaže svoju pravu namjeru. Iako je krenuo sa patuljcima, njega ne zanima njihovo zlato. Ima jako velike čarobnjačke moći koje iskoristi samo onda kada su stvarno potrebne (on je drugi u hijerarhiji čarobnjaka -sivi).

'''Torin Oakenshield'''- patuljak koji vodi druge patuljke da se domognu zlata od zmaja Smauga. Blago je njegovo, to je nasljedstvo koje je naslijedio od svog djeda Trora. On je prikazan kao hrabar ratnik ali često tvrdoglav.

'''Golum''' - malo, čudno stvorenje koje živi u pećinama rudnika Morije ispod Maglovitih Planina. Golumu je prsten moći dao neprirodno dug život ali ga je također i deformisao. Slučajno gubi prsten, a hobit Bilbo ga pronalazi.