Gonbad-e Kabus – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m clean up, replaced: {{IRN}} → {{flag|Iran}} using AWB
Red 23:
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{IRNflag|Iran}}
| lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Golestan]]
Red 44:
| gradovi_prijatelji =
 
| visina =
 
| stanovništvo_godina = 2006.
Red 72:
[[Gonbad-e Kabus (toranj)|Toranj Gonbad-e Kabus]] sa svojom visinom od 55 metara (72 m uključujući postolje) je najviši toranj na svijetu sagrađen isključivo od opeke<ref>[http://skyscraperpage.com/cities/?buildingID=45705 SkyscraperPage - Gonbad-e Qabus] {{en icon}} Preuzeto 14. srpnja 2012.</ref>.
 
Dao ga je sagraditi [[Zijaridi|zijaridski]] [[emir]] [[Kabus ibn Vušmgir]] 1006. godine samo 3 &nbsp;km sjevernije od svoje prijestolnice, starog grada [[Gorgan]]a. Zapravo toranj je jedini ostatak ovog grada koji je bio veliko srednjovjekovno središte kulture i umjetnosti, a kojega su uništili Mongoli u 14. i 15. stoljeću. Danas se nalazi na 15 m visokom brdu u središnjem gradskom parku.
 
Toranj ima 3 m debele zidove i promjer valjka od 17 m (15,5 na vrhu); [[desetokut]]nog je tlocrta s [[kupola]]stim krovom, sagrađen u [[zlatni rez|zlatnom rezu]] (1:1,618). Zapravo, sagrađen je tako matematički promišljeno da osoba koja stoji ispred tornja, u vanjskom krugu, može čuti [[jeka|jeku]] iz tornja.
Red 85:
Slavni britanski putopisac, [[Robert Byron]], je u svom djelu "Put za Oksijanu" (''The Road to Oxiana'') iz 1937. godine naveo kako ga je upravo fotografija ovog tornja ponukala na proputovanje Iranom.
 
Pored tornja, nešto sjevernije nalaze se i ostaci [[Veliki gorganski zid|Velikog gorganskog zida]], 155 &nbsp;km dugog i 10 m širokog zida, koji je bio najdulji zid poslije [[Kineski zid|Kineskog zida]] na svijetu. On je imao oko 40 tornjeva, različitih udaljenosti jednog od drugog. Vjeruje se da je sagrađen tijekom [[Partsko Carstvo|Partskog Carstva]], a obnovljen za [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]] (3.-7. st.).
 
60 &nbsp;km sjeverno od grada nalazi se 250 ha veliko i 4 m duboko slatkovodno jezero ''[[Alma gol]]'' (دریاچه آلماگل‎) koje je poznato po svojim [[som]]ovima i pticama selicama. Zbog toga ga je 1975. godine zaštitila [[Ramsarska konvencija]] kao vlažno područje svjetskog značaja.
 
== Povezano ==