Franjevci – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 49:
Franjevci su otvorili prve škole za [[Indijanci|Indijance]] u Texcocu [[1523.]] i u gradu Meksiku [[1525.]] godine. Osnovali su i ''Colegio de Santa Cruz de Tlatelolco'', neku vrstu znanstvene i akademske ustanove za proučavanje indijanskih jezika, opće povijesti i civilizacija te za poučavanje preživjelih potomaka znamenitih [[Asteci|astečkih]] loza onim disciplinama i znanjima kojima je trebao biti vičan svaki kršćanin.
== Uloga u franjevaca u Hrvata ==▼
Franjevci su igrali istaknutu ulogu u povijesnom i kulturnom životu [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Hrvatski sveci franjevci su [[Nikola Tavelić|sv. Nikola Tavelić]] i [[Sveti Leopold Mandić|sv. Leopold Mandić]]. U [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]] dolaze kao misionari koji rade na iskorjenjivanju učenja [[Bosanski krstjani|bosanskih krstjana]], već [[1291]]. godine i tu trajno ostaju, a franjevačka provincija [[Bosna Srebrena]] je jedina ustanova koja neprekidno djeluje od srednjeg vijeka pa do danas. Godine [[1339]]. se ustanovljava [[Bosanska vikarija]], na čelu s fra [[Peregrin Saksonac|Peregrinom Saksoncem]], koji je imao značajnu ulogu i na dvoru bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]], a naimenovan je i [[Bosanski Biskup|bosanskim biskupom]].
Prvi franjevački samostan u [[Bosna|Bosni]] je podignut u [[Mila]]ma kod [[Visoko (BiH)]]g oko [[1340]]. godine, a kasnije su izgrađeni i samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesci]],[[Olovo (BiH)|Olovu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Fojnica|Fojnici]], [[Kreševo|Kreševu]]... Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od [[Apulija|Apulije]] na sjeveru [[Italija|Italije]] pa do [[Crno more|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se
U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srem|Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska|Ugarsku]] (do [[Budim]]a). U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Brojni franjevci Bosne Srebrene su imali neprocjenjiv doprinos kulturnom i znanstvenom životu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], a najistaknutiji među njima bili su: [[Matija Divković]], [[Nikola Lašvanin]], [[Filip Lastrić]], [[Ivan Franjo Jukić]], [[Grga Martić]], kao i mnogi drugi.▼
== Povezano ==
▲Ovakav razvoj bosanske vikarije ju je doveo u vodeći položaj na čitavom Balkanu, a njeno područje se proteže od [[Apulija|Apulije]] na sjeveru [[Italija|Italije]] pa do [[Crno more|Crnog mora]]. U prvoj polovini 15. stoljeća se neke manje oblasti osamostaljuju i odvajaju, a nakon Turskog osvajanja [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] dolazi do podjele vikarije [[1514]]. na [[Bosna Srebrena|Bosnu Srebrenu]] (na prostoru pod Turskom okupacijom) i [[Bosna-Hrvatska|Bosnu-Hrvatsku]] (na preostalom području) i obje ove vikarije su [[1517]]. godine izdignute u rang provincija. Sultan [[Mehmed El-Fatih]] je [[1463]]. godine izdao dokument na osnovu kojeg se [[franjevci]]ma dozvoljava dalje djelovanje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]].
* [[Bosanski franjevci]]▼
▲U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srem|Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska|Ugarsku]] (do [[Budim]]a). U 18. stoljeću, dolazi do osamostaljivanja dalmatinskih samostana, a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]].
▲[[Bosanski franjevci]]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}▼
{{Commonscat|Franciscans}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Franjevci|
[[Kategorija:Nastanci 1209.]]
[[Kategorija:Crkveni redovi]]
[[Kategorija:Religija u Assisiju]]
| |||