Ilirski ratovi – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 69:
Rimljani su razorili utvrđenja na Hvaru, a Emelije se vratio u Rim i proslavio pobjedu. Otklonjena je opasnost na istočnoj obali i Rimljani su povratili sva ona dostignuća poslije Prvog ilirskog rata. Tražili su izručenje Demetrija, ali je to Filip odbio. Iliri su morali i platiti sva zaostala dugovnja i reparaciju poslije rata. Ovaj je sukob poslužio kao predigra za [[prvi makedonski rat]].<ref name="zock 99">Zock, 99.</ref>
== Treći ilirski rat ==
Treći ilirski rat je predstavljao dio [[Treći makedonski rat|trećeg makedonskog rata]], koji je izbio [[171. pne.]] Na samom početku je ilirski kralj [[Gencije]] stao na stranu Rima. Međutim, godine [[169. pne.]] je, potaknut makedonskim uspjesima i obećanjima kralja [[Perzej Makedonski|Perzeja]], prešao na stranu Makedonaca. Gencije je napao i uništio rimska uporišta [[Apolonija (Ilirija)|Apolonija]] i [[Drač|Dirahij]]. Rimljani su na to reagirali poslavši vojsku pod Lucijem Anicijem Galom. Ona je početkom 168. pne. porazila Gencija kod [[Skadar|Skadra]] te ga zarobila i odvela u Rim sa bogatim plijenom.<ref>Miočević, 1968</ref> To je olakšalo Rimljanima da poraze Makedonce iste godine.<ref>Bojanovski, 189, 28
 
</ref>
=== Savez sa Makedonijom ===
Treći ilirski rat je za posljedicu imao uspostavljanje trajne rimske prisutnosti na istočnoj obali Jadrana. Borbe s ilirskim plemenima su se nastavile još 40 godina, dok je unutrašnjost Ilirije pokorena tek pred kraj [[1. vijek pne.|1. vijeka pne.]]
Kad je nizom uspješnih vojnih akcija tokom trećeg makedonskog rata sa Rimom (170.-169. god. pne.) došao nadomak Gencijevom kraljevstvu, kralj [[Perzej]] slao je tri poslanstva da bi se ilirski kralj privolio na savez. Gencije je pristao ući u rat protiv Rimljana, ali uz odgovarajuće garancije i svotu od 300 talenata srebra.<ref name="Makedonija">{{Cite web |url= https://books.google.it/books?id=qpb3JdwuDQIC&printsec=frontcover&dq#v=onepage&q&f=fals |title= N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA |work= Oxford university press, 2001|accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Ugovor je zaključen u Diumu u termaničkom zaljevu. Izdvojeno je 300 talenta iz makedonske kraljevske blagajne i obilježeno ilirskim pečatom. Deset talenta je poslano Genciju i izvršen pritisak da počne sa neprijateljstvima protiv Rimljana. Kada je Gencije zarobio dvojicu rimskih izaslanike, Perzej je opozvao pomoć u uvjerenju da je Gencije sada njegov saveznik.
=== Tok rata ===
Gencije je sakupio vojsku od 15.000 boraza kod Lješa. Krenuo je 10 km.prema [[Drač|Dirahiji]] i počeo napadati Basaniju, grad pod rimskom kontrolom. Njegov polubrat Kavarancije je sa 1.000 vojnika i 50 konjanika krenuo prema nepoznatim Kavima. Rimska vojska od 30.000 vojnika pod Lucijem Anicijem Galom bila je stacionirana u [[Apolonija (Ilirija)|Apoloniji]], gdje je na njihovoj strani bilo i 2000 Partina sa 200 konjanika. Iliri su napali i sa mornaricom. Borba se završila povlačenjem Ilira do utvrđenog Skadra, gdje je Gencije očekivao pomoć brata Kavarancija. Kad mu je brat uhvaćen, zajedno sa ženom i djecom, Gencije se predao i odveden u Rim.<ref>Miočević, 1968</ref>
 
=== Poslije ===
To je olakšalo Rimljanima da poraze Makedonce iste godine.<ref name="Bojanovski"/>
Ilirija je najzad osvojena 168. p. n. e, i nakon 40 godina borbi, postala rimska provincija - [[Ilirikum]]. <ref>[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopedia Britannica, Volume 14]</ref>. Bila je to prva teritorija koju se Rimljani preoteli od Ilira i sa te obale nastaviće se daljnja rimska osvajanja cijelog Balkana. Podijeljena je, po Anicijevoj formuli, na tri oblasti:
* Područje [[Labeati|Labeata]] oko Skadarskog jezera
* Područje Boke Kotorske
* Crnogorsko primorje<ref name="Bojanovski">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |title= Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |work=Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
 
Nakon pobjede nad Gencijem, Lucije Anicije Galo je u Skadru sazvao 167. god. p. n. e. veliki sabor domorodačkih poglavara i predstavnika. Odlukom rimskog senata svi su oni ostali slobodni i ''immunes'' (oslobođeni poreza). Isti status su dobili i [[Daorsi]], zato što su tokom borbe prešli na rimski stranu. U odluci o miru ne spominju se [[Ardijejci]], pleme za koje mnogi vežu nastanak i istoriju ilirskog kraljevstva.
 
Gencijevo ime nalazi se u dvije verzije tzv. trjufmalnih fasta. Prvu i službenu verziju tih fasta predstavljaju poznati Kapitolijski fasti kojima su uredno registrovani svi istorijski trijumfalni akti, počevši od godine osnivanja Rima. Uz godinu 167 registrovana su tri trijumfa, od kojih dva uz pobjedu nad Makedoncima i njihovim kraljem Perzejem, a treća uz pobjedu nad kraljem Gencijem i Ilirima. U detaljnijem opisu, kao plijen, navodi se i ogromna količina dragocjenosti i ilirskog srebrenog novca. U lokalnoj verziji trjumfalnih fasta grada Urbs Salvia, u centralnoj Italiji, spominje se isti događaj.<ref>Miočević, 1968</ref>
 
Nije poznat datum njegove smrti. Uklanjanje Gencija značilo je i kraj kraljevstva Ilira i njihove političke nezavisnosti. Rim je anektirao cijelu Iliriju te je ona postala nova provincija - [[Ilirikum]]. <ref>[https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclopædia_Britannica/Illyria 1911 Encyclopedia Britannica, Volume 14]</ref>
 
== Literatura ==
*{{cite book |last = Papazoglu |first = Fanula |title = Porijeklo i razvoj ilirske države |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |publisher = ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO |year = 1969 |isbn = }}
*{{cite book |last = Miočević |first = Duje Rendić |title = Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora |url=http://www.historiografija.hr/hz/1966/HZ_19-20_12_RENDIC.pdf |publisher = Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb |year = 1968 |isbn = }}
*{{cite book |last = Bojanovski |first = Ivo |title = BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA |url= https://de.scribd.com/doc/12834705/Ivo-Bojanovski-BIH-u-Anticko-Doba |publisher = ANUBiH, Sarajevo |year = 1988 |isbn = }}
* Eckstein, Arthur. “Polybius, Demetrius of Pharus and the Origins of the Second Illyrian War.” Classical Philology 89, no. 1 (1994): 46–59
* Gruen, Erich S. (1984). ''The Hellenistic World and the Coming of Rome: Volume II''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-04569-6}} (2 vols)