Razlike između izmjena na stranici "Državni udar u Francuskoj 1851."

m
link
mNo edit summary
m (link)
 
'''Državni udar u Francuskoj 1851.''' godine bio je [[puč]] kojim je tadašnji [[Predsjednik Francuske|predsjednik Republike]], [[Louis-Napoléon Bonaparte]], uspješno dokinuo [[Druga Francuska Republika|Drugu Republiku]] i sebi osigurao apsolutnu vlast obnovivši [[Drugo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]. Puč je izveden [[2. prosinca]] [[1851.]] godine, netom prije ulaska u posljednju godinu Bonaparteova mandata, koji je trebao završiti u drugoj nedjelji mjeseca svibnja [[1852.]] godine. Bonaparte je bio svjestan da njegovi planovi neće biti ostvareni jer mu je [[Ustav Francuske (1848)|tada aktualni ustav]] branio reizbor. Tokom [[1851.]], donesen je nacrt zakona kojim bi se izmijenile odredbe ustava tako da se Bonaparteu omogući reizbor. Iznesen pred [[Narodna skupština (Francuska)|Narodnu skupštinu]], zakon je dobio većinsku podršku, ali ne i potrebnu dvotrećinsku većinu koja se zahtijevala za promjenu ustava. Svjestan da će ubrzo biti uklonjen s vlasti, Bonaparte je pripremio državni udar.
 
Odabravši obljetnicu [[Bitka kod Austerlitza|bitke kod Austerlitza]], Bonaparte je tokom jutra [[2. prosinca]] [[1851.]] godine dao oblijepiti [[Pariz]] plakatima na kojima je pisalo kako je [[Narodna skupština (Francuska)|Narodna skupština]] raspuštena. Najglasniji Bonaparteovi oponenti su uhapšeni, a među njima su se našli generali [[Nicolas Changarnier|Changarnier]], [[Louis-Eugène Cavaignac|Cavaignac]] i [[Christophe Louis Léon Juchault de Lamoricière|Lamoricière]], rojalist [[Adolphe Thiers]] te [[montanjari]] [[Martin Nadaud]] i [[Jules Miot]]. Ako se njima pridoda i velik broj socijalista i radikalnih ljevičara, prvoga jutra uhapšeno je čak 78 osoba. [[Gustave de Beaumont]] je ubrzo obavijestio [[Alexis de Tocqueville|Alexisa de Tocquevillea]] o događanjima u Parizu i pozvao ga da zajedno odu do Narodne skupštine. Došavši pred zgradu, dočekala su ih zatvorena vrata i naoružani stražari. Nakon toga, čak 220 zastupnika različitih ideoloških svjetonazora okuplja se u [[Pariz|pariškoj]] gradskoj vijećnisi gdje jednoglasno odlučuju da se Bonaparte ukloni s mjesta predsjednika. Neki od prominentnih sudionika ove skupštine bili su liberali [[Charles de Rémusat]], [[Charles-Auguste Salmon]], Tocqueville te umjereni republikanac [[Pascal Duprat]]. Skupština je uživala značajnu podršku, no prije nego je uspjela objaviti kako je raspuštanje Narodne skupštine zločin veleizdaje i kako su predsjedniku Bonaparteu oduzete sve ovlasti i kako ga narod i vojska više ne trebaju slušati, vojska je upala u vijećnicu kako bi pohapsila zastupnike.
[[File:Cavalerie rues paris (1851).jpg|thumb|left|350px|Konjica generala [[Armand-Octave-Marie d'Allonville|d'Allonvillea]] na ulicama [[Pariz]]a, [[2. prosinca]] [[1851.]] godine.]]
Taj pokušaj je propao jer se vojska povukla pred odlučnim zastupnicima, koji su im netom prije pročitali izglasane dekrete. Zastupnici su iskoristili situaciju i pootvarali prozore vijećnice te su okupljenom narodu ispred iste pročitali dekrete, posebice onaj koji temeljem članka 68. Ustava lišava Bonapartea svih ovlasti koje je imao kao predsjednik. Nažalost, pokušaj pridobivanja okupljenog naroda je propao kad su se organi reda ponovo vratili, ovoga puta odlučni u provođenju hapšenja pobunjenih zastupnika. To im je uspjelo i svih 220 zastupnika je ubrzo zatvoreno. U tom je trenutku postalo jasno kako je Druga Republika prošlost.
23.269

izmjena