Andrija Mohorovičić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:ภาพถ่ายของAndria Mohorovicic.gif|mini|Andrija Mohorovičić]]
'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. 1.|23. januar]] [[1857]].
Rođen je 23. januara [[1857]]. u Voloskom kraj Opatije. Tamo je završio osnovnu školu, a gimnaziju u [[Rijeka|Rijeci]]. Studij matematike i fizike Filozofskog fakulteta u [[Prag]]u upisao je [[1875]]. Po završenom studiju predavao je najprije na gimnaziji u Zagrebu ([[1879]]-[[1880]]), zatim na realci u [[Osijek]]u, te od [[1882]]. god. na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]]. Na vlastitu molbu [[1891]]. godine premješten je na realku u Zagrebu, gdje 1. januara [[1892]]. postaje i upraviteljem tadašnjega Meteorološkog opservatorija na Griču. Za doktora [[filozofija|filozofije]] promoviran je na zagrebačkom Sveučilištu [[1893]]. god. na osnovi disertacije ''O opažanju oblaka, te o dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Ubrzo se habilitira za privatnog docenta, a [[1910]]. godine postaje naslovnim izvanrednim sveučilišnim profesorom, te je od [[1893]]. do [[1917]]/[[1918|18]]. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu predavao kolegije s područja [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Već je [[1893]]. godine dopisni član, a [[1898]]. god. pravi član tadašnje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]] u [[Zagreb]]u. Od [[1918]]. do [[1922]]. godine bio je tajnik njezina Matematičko-prirodoslovna razreda. Potkraj [[1921]]. godine umirovljen je, a preminuo je u decembru [[1936]]. god. Sahranjen je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].
Njemu u čast [[1996]]. godine [[asteroid]] s rednim brojem 8422 dobio je naziv
== Naučni rad ==
Red 19:
Opća je odlika Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Iz njegovih izvještaja vidljiva je težnja da uradi i više, u čemu ga je sprečavao nedostatak materijalnih sredstava. Njegove misli i ideje bile su vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije [[vetar|vjetra]], modeli Zemlje, [[potres]]i s dubokim žarištem, obrana od [[tuča|tuče]] itd.).
{{
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Seizmolozi]]
[[Kategorija:Meteorolozi]]
[[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]]
[[Kategorija:Biografije, Austro-Ugarska]]
[[Kategorija:Biografije, Opatija]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]
|