Koncentracijski logor Auschwitz – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m clean up, replaced: {{POLJ}} → {{flagcountry|POLJ}} using AWB
Red 3:
| WHS = Koncentracioni logor Aušvic-Birkenau
| Image = Auschwitz-birkenau-main track.jpg
| State Party = {{flagcountry|POLJ}}
| Type = kulturna
| Criteria = vi
Red 14:
| Link = http://whc.unesco.org/en/list/31
}}
'''Aušvic''' ({{jez-nem|Auschwitz}}) je bio najveći [[Treći rajh|nacistički]] [[koncentracioni logor]] za [[Holokaust|masovno uništenje stanovništva]]. Nalazio se u južnoj [[Poljska|Poljskoj]], 50  km zapadno od [[Krakov]]a i 286  km od [[Varšava|Varšave]]. Ime je dobio po obližnjem selu [[Osvjenćim]] (''Aušvic'' na [[Nemački jezik|nemačkom]]). Nakon nemačke okupacije Poljske septembra 1939, Osvjenćim je priključen Nemačkoj i ime mu je promenjeno u ''Aušvic''.
 
U koncentracioni logor Aušvic ukupno je deportovano 1,3 miliona ljudi iz raznih delova Evrope. Od tog broja, ovde ih je pobijeno 1,1 milion<ref name="harmon-drobnicki">Brian Harmon, John Drobnicki, [http://nizkor.org/features/techniques-of-denial/appendix-2-01.html Historical sources and the Auschwitz death toll estimates], [http://nizkor.org ''The Nizkor Project'']</ref><ref>Piper, Franciszek & Meyer, Fritjof. [http://en.auschwitz.org.pl/m/index.php?option=com_content&task=view&id=334&Itemid=8 "Die Zahl der Opfer von Auschwitz. Neue Erkentnisse durch neue Archivfunde"], ''Osteuropa'', 52, Jg., 5/2002, pp. 631-641, (review article).</ref>, od toga milion [[Jevreji|Jevreja]].<ref name=Piper62>Piper, Franciszek Piper. "The Number of Victims" in Gutman, Yisrael & Berenbaum, Michael. ''Anatomy of the Auschwitz Death Camp'', Indiana University Press, 1994; this edition 1998, p. 62.</ref> Većina žrtava je ubijena odmah po prispeću u logor u [[Gasna komora|gasnim komorama]] Aušvica II u kojima je korišćen gas [[ciklon B]]. Ostali su umrli od sistematskog izgladnjivanja, prinudnog rada, nekontrolisanih epidemija, u egzekucijama streljanjem i u medicinskim eksperimentima. Među stradalima je i 19.000 [[Romi|Roma]] koji su ubijeni u julu 1944, i oko 83.000 [[Poljaci|Poljaka]]. Komandant logora [[Rudolf Hes (komandant Aušvica)|Rudolf Hes]] je na [[Nürnberški proces|Nirnberškom procesu]] svedočio da je do 2,5 miliona ljudi umrlo u Aušvicu.
Red 61:
[[Datoteka:Spomenik_u_Auschwitz.JPG|mini|levo|Spomenik za žrtve Aušvica se nalazi u Aušvic-Birkenau II. Tekst je ispisan na svim jezicima žrtava.]]
 
Aušvic-Birkenau je bio logor smrti u kome je pogubljeno najviše ljudi, iako je sa radom počeo najkasnije. Godine 1941. u masovnim egzekucijama u okupiranim područjima nacisti i njihovi saradnici su pobili 1,1 milion Jevreja. Godine 1942, 2,7 miliona Jevreja je stradalo u logorima [[Operacija Rajnhart|Operacije Rajnhart]] ([[Kelmno]], [[Sobibor]], [[Belzec]], [[Treblinka]]), koji su stvoreni za istrebljenje 3 miliona poljskih Jevreja. U Aušvicu je ubijeno oko 200.000 Jevreja te godine. Pola miliona Jevreja ubijeno je 1943. (od toga polovina u Aušvicu). Od tada, sa radom je nastavio samo logor u Aušvicu, i to kao radni logor i logor za uništenje Jevreja iz ostatka Evrope.<ref>Dwork, Deborah, and Robert Jan van Pelt. ''Auschwitz: 1270 to the Present''. 1997, Norton Paperback edition, ISBN 0-393-31684-X, p. 336-337</ref>
 
Aušvic, u funkciji logora smrti, radio je punim kapacitetom od aprila do juna 1944, kada je bio centar za uništavanje mađarskih Jevreja. Broj usmrćenih je bio toliki da su neki leševi spaljivani na lomačama na otvorenom.