Verzija na datum 9 septembar 2019 u 11:27 uredi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena m →‎Vanjske poveznice ← Starija izmjena		Verzija na datum 16 februar 2020 u 04:48 uredi poništi Edgar Allan Poe (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 323.048 izmena m clean up, replaced: {{FRG}} → {{flagcountry\|ZNJE}} using AWB Novija izmjena →
Red 15: \| godina = {{Filmdate\|1987\|5\|17\|[[Kanski filmski festival 1987.\|Cannes]]\|df=y}} \| trajanje = 127 min. \| država = {{~~FRG~~flagcountry\|ZNJE}}<br>{{FRA}} \| jezik = [[Njemačka\|njemački]], [[Francuska\|francuski]] \| budžet = 2,500.000 € {{small\|(preračunato)}} Red 30: ==Radnja== {{Otkrivanje radnje}} Radnja se odvija u [[Berlin~~\|Berlinu~~]]u u [[1980-ih\|osamdesetim godinama]] [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] neposredno prije kraja [[Hladni rat\|hladnog rata]]. Glavni likovi, dvoje [[Anđeo\|anđela]] Damiel i Cassiel kreću se gradom kao duhovi, potpuno neprimjetni i nevidljivi stanovnicima Berlina. Njihova je uloga osluškivanje misli prolaznika kako bi upamtili i očuvali kroz vrijeme osjećaje ljudi. Sam film nije samo priča o dvoje anđela, nego priča o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Berlina koja se reflektira kroz razmišljanja glavnih likova. Damiel i Cassiel su besmrtni i vječni i nalazili su se na prostoru gdje je danas Berlin i prije nego je tamo počeo nicati grad, čak i prije nego je tamo stigao čovjek. Među mnogim građanima koje susreću, dvoje anđela zainteresirano prate starca Homera, koji sanja [[Epska poezija\|epski spjev]] mira, za razliku od [[Stara Grčka\|starogrčkog]] pjesnika svog [[Homer\|imenjaka]], koji je bio pjesnik rata. Cassiel prati starca do [[Potsdamer Platz]]a, najljepšeg gradskog trga prije [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Umjesto trga, starac nalazi zapušteno i obraslo polje, neku vrstu ničije zemlje, koju presjeca [[Berlinski zid]] išaran grafitima. Red 78: Fotografiju filma je vodio snimatelj Henri Alekan, koji se već proslavio kao snimatelj filma "Ljepotica i zvijer" [[Jean Cocteau\|Jeana Cocteaua]]. Alekan je odlučio snimati u boji sve scene koje prikazuju ljudsko viđenje egzistencije, dok je za anđeosko viđenje korištena crno-bijela tehnika. Vrlo je karakteristična jedna od posljednjih scena filma, koja je sva snimana u boji, osim kuta u kadru gdje se nalazi anđeo Cassiel koji ostaje u crno-bijeloj tehnici. Korištenjem crno-bijele tehnike snimatelj je htio dati dojam da je viđenje svijeta anđela svevremensko i esencijalno; oni su u stanju osjetiti osjećaje ljudi, čitati misli i spoznati buduće događaje, ali nisu u stanju osjetiti boju, okuse, mirise i ono što ljudi percipiraju ljudskom osjetilima. Ljudsko je viđenje svijeta prikazano u boji koja simbolizira živost, bogatstvo i trenutnost emocija koju čovjek proživljava, iako je njegovo postojanje kratko. Wenders nije prvi koji je prikazao postojanje anđela u crno-bijeloj tehnici, a postojanje čovjeka u boji. Prvi film koji je koristio ovu tehniku je ''A Matter of Life and Death'', filmsko djelo iz [[1946.]] redatelja [[Michael Powell\|Michaela Powella]] i [[Emeric Pressburger\|Emerica Pressburgera]].

Nebo nad Berlinom – razlika između verzija