Socijaldemokratija – razlika između verzija

 

'''Socijaldemokratija''' ili '''socijaldemokracija''' je politička [[filozofija]] koja je nastala u drugoj polovici 19. stoljeća kao struja u pokretu [[socijalna pravda|socijalne pravde]] i [[ljevica|ljevice]].<ref>Adams, Ian (1993). Political Ideology Today. Politics Today. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-3346-9.</ref><ref>Gombert, Tobias; Bläsius, Julia; Krell, Christian; Timpe, Martin, ur. (2009). Foundations of Social Democracy. Social Democratic Reader. Patterson, James. Berlin: Friedrich-Ebert-Stiftung. ISBN 978-3-86872-215-4</ref><ref>Miller, David (1998). „Social Democracy” : Craig, Edward. Routledge Encyclopedia of Philosophy. 8. Routledge. ISBN 978-0-415-18713-8.</ref> Danas se socijaldemokracija uobičajeno smiješta na [[lijevi centar|lijevi centar]] [[politički spektar|političkog spektra]].<ref>(2001). Political Ideology Today. Politics Today (2nd izd.). Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6019-9.</ref><ref>Agrawal, S. P.; Aggarwal, J. C., ur. (1989). Nehru on Social Issues. New Delhi: Concept Publishing. ISBN 978-817022207-1.</ref><ref>Alpert, Michael. A New International History of the Spanish Civil War.</ref><ref>Bronner, Stephen Eric (1999). Ideas in Action: Political Tradition in the Twentieth Century. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers. ISBN 978-0-8476-9387-0.</ref>

Izvorna socijaldemokracija je razvijala antikapitalistički program.<ref>Schorske, Carl E. (1993) [1955]. German Social Democracy, 1905–1917: The Development of the Great Schism. Harvard Historical Studies. 65. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-35125-7.</ref><ref>Hollander, Samuel (2011). Friedrich Engels and Marxian Political Economy. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-76163-5.</ref><ref>Marx, Karl (1972). Padover, Saul K., The Karl Marx Library. Volume I: On Revolution. New York: McGraw-Hill.</ref><ref>Johnson, Elliott; Walker, David; Gray, Daniel (2014). Historical Dictionary of Marxism. Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. ISBN 978-1-4422-3798-8.</ref> Ali, kroz vrijeme se okrenula političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-41383-1.</ref><ref> Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična socijaldemokracija se usredotočava samo na minimalni [[program]], kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] i tržišnog kapitalističkog [[ekonomija|gospodarstva]] nastoji sprovoditi djelimične reforme radi stvaranja državnih propisa, programa i servisa koji bi trebali raditi na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-63339-0.</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-137-01326-2.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-44261-0.</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. ISBN 978-1-56072-975-4.</ref><ref>Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ref> Praktično ostvarenje takvih reformi u okviru ustanova parlamentarne demokracije i tržišnog kapitalističkog gospodarstva uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-7546-7053-7.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6477-7.</ref> Socijaldemokracija se smatra umjerenom strujom u suvremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02129-6.</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-7362-5.</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref>

 

* ostvarivanje i poštivanje temeljnih [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojoj osnovi kao što su: [[nacionalnost|nacionalnost]], [[etnička grupa|etnicitet]], [[vjera|vjeroispovijest]] ili [[uvjerenje|uvjerenje]], [[jezik|jezik]], političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], [[rasa|rasa]], boja kože, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, starosna dob, društveni status, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] i bilo koja druga osnova;

* ostvarivanje i razvijanje [[demokracija|demokratskih ustanova]], vladavine prava i socijalne odgovornosti;

* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena skupina|društvenih skupina]] i slojeva;

* razvijanje prava ljudi na [[rad]], [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb;

* održivi gospodarski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;

* afirmiranje ravnopravnosti spolova;

* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetu života za [[radnik|radnice i radnike]], ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;

* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] napretka;

* afirmiranje načela [[sekularizam|svjetovnosti]];

* unapređivanje uravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;

* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]] i [[životinja]];

* promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;

* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament|parlamentarnih]] i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.

 

* '''''jednakost''''' — ne samo pred [[zakon|zakonom]], već i jednake šanse i mogućnosti za sve ljude u raznim oblastima [[život|života]], bez obzira na identitetske različitosti, uključujući i one osobe sa poteškoćama bilo koje vrste;

* '''''solidarnost''''' — pokazivanje razumijevanja i suosjećanja prema osobama koje su žrtve nekog oblika diskriminacije, nepravde i neravnopravnosti, te osobna spremnost zajedničkog djelovanja sa drugima na pronalaženju načina za umanjivanje i sprječavanje takvih pojava.

Socijaldemokracija se opire svakom obliku [[autoritarnost|autoritarnosti]] i jednostranačja.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-81799-8.</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. ISBN 978-1-926836-87-4.</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-932251-0.</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-5079-8.</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. ISBN 978-1-84519-055-2.</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. ISBN 978-1-906791-46-9.</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. ISBN 978-1-57181-185-1.</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> Stoga, socijaldemokracija se opire konceptima jednostranačke vladavine takozvanih komunističkih partija 20. stoljeća.<ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. ISBN 978-0-415-22195-5.</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-1085-9.</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-1133-1.</ref>

 

<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">

* [[Laburistička partija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka (Velika Britanija)]]

* [[Laburistička partija (Norveška)|Laburistička stranka (Norveška)]]

* [[Socijalistička partija (Francuska)|Socijalistička stranka (Francuska)]]

* [[Demokratska partija (Italija)|Demokratska stranka (Italija)]]

* [[Stranka europskih socijalista]]

* [[Radnička partija (Brazil)|Radnička stranka (Brazil)]]

</div>

 

</div>

 

* [[Progresivizam]]

* [[Socijalizam]]

 

== Izvori ==

 

* Barbieri, Pierpaolo (25 April 2017). "The Death and Life of Social Democracy". Foreign Affairs.

* Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. (2007). Encyclopedia of Activism and Social Justice. SAGE Publications. p. 448. ISBN 978-1412918121

* "Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921".

* "Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht".

{{refend}}

 

== Vanjske veze ==

* [http://www.socialdemocrat.org/ Socialdemocrat.org]

* [https://web.archive.org/web/20060412171332/http://www.misc-iecm.mcgill.ca/socdem/epaper.htm Radovi na temu budućnosti kanadske socijaldemokracije]

* [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novi Plamen - lijevi list koji iznosi i socijaldemokratske stavove]

 

 

[[Kategorija:Socijaldemokracija]]

[[Kategorija:Demokracija]]