|
== Države članice i proširenja ==
''Glavni{{Poseban članci: [[članak|Članice EuropskeEvropske unije]], [[|Proširenje Evropske unije]], [[|Države koje se graniče ssa Evropskom unijom|Države koje se graniče sa Europskom unijom]], [[Kopenhagenski kriterijum /kriterij|Kriterijumi za članstvo u EU]]''.}}
{{Mapa članica EU
| float = right}}
Od 1. februara 2020. EU ima 27 zemalja članica.
Od 2013. godine EU ima 28 zemalja članica. Ukupna površina tih zemalja je 4,324,782 km². Da je jedinstvena zemlja, bila bi sedma po redu država u svetu po površini dok broj građana EU (pod uvjetima Mastrihtskog sporazuma) u 27 zemalja je otprilike 500 miliona (2010 godine, bez Hrvatske) što bi ju činilo trećom najvećom svetskom državom odmah nakon [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]].
U periodu od 1952/1958. šest osnivačkih zemalja EU bile su: [[Belgija]], [[FrancuskaZapadna Nemačka]], [[Zapadna NemačkaItalija]], [[ItalijaLuksemburg]], [[LuksemburgFrancuska]] i [[Holandija]]. Devetnaest budućih zemalja su joj se pridružile u „talasima proširenja“ koji su dati u sledećoj tabeli:
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=4
|-bgcolor style="background:#ececec;"
! Godina !! Države
|-
|[[1973]]. || [[Danska]], [[Irska|Republika Irska]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]
|-
|[[1981]]. || [[Grčka]]
|-
|[[1986]]. || [[PortugalPortugalija]]ija i [[Španija]]
|-
|[[1995]]. || [[Austrija]], [[Finska]] i [[Švedska]]
|-
|[[2004]]. || [[Cipar|KiparEstonija]], [[Češka RepublikaKipar]], [[EstonijaLetonija]], [[MađarskaLitvanija]], [[LetonijaMađarska]], |[[LitvanijaMalta]], [[MaltaPoljska]], [[PoljskaSlovačka]], [[SlovačkaSlovenija]] i [[SlovenijaČeška]]
|-
|[[2007]]. || [[Rumunija|RumunjskaBugarska]] i, [[BugarskaRumunija]]
|-
|[[2013]] (1. Jula). || [[Hrvatska]] ▼|-
▲|[[2013]] (1. Jula). || [[Hrvatska]]
|}
'''Napomene:'''
* [[Grenland]], koji je sastavni deo Danske je na referendumu ([[1979]]) napustio sve evropske institucije [[1985]]. godine.
* [[1990]]. godine teritorija i stanovništvo Evropske zajednice su uvećani kada se Istočna Nemačka ponovo ujedinila sa Zapadnom Nemačkom.
=== Buduće članice, ostale zemlje ===
[[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Makedonija]] su zvanični kandidati, i za verovati je da će se pridružiti EU u tom vremenskom periodu. [[Turska]] je jedini drugi oficijelni kandidat za koju se ne zna tačan datum prijema. Pored njih službeni status budućih kandidata to jest članova imaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo <ref>[http://ec.europa.eu/enlargement/countries/index_en.htm European Commission Enlargement]</ref>. Ostale informacije o ovoj tematici možete naći na članku ''[[Proširenje Evropske unije]]''.
Mnoge države, kao što su [[Norveška]], [[Švajcarska]] i [[Island]], ne žele da uđu u EU, ali s njom imaju specijalne sporazume. ▼
=== Teritoriji EU izvan Europe ===
* Francuska: četiri prekooceanska departmana (''départements d'outre-mer'' - DOM): [[Francuska Gvajana]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Gvadalupa]] i [[Martinik]] u [[Karibi]]ma i [[Reunion]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]].
* Španjolska: [[Kanari]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]], [[Ceuta]] i [[Melilla]] u [[Afrika|Africi]].
* Portugal: [[Azori]] i [[Madeira]] u [[Atlantik|Atlantskom oceanu]].
''Napomena:'' [[Ceuta]], [[Melilla]], [[Gibraltar]] i [[otoci Åland]] spadaju u EU ali ne u [[carinska unija|carinsku uniju]].
Nijedan drugi izvaneuropski teritorij zemalja članica ne spada u EU (kao ni u carinsku uniju):
* Francuska: [[Francuska Polinezija]], [[Wallis i Futuna]], [[Nova Kaledonija]], [[Saint-Pierre i Miquelon|Sveti Petar i Mikelon]], [[Mayotte]] i nenaseljena područja.
* Danska: [[Grenland]], [[Farski Otoci|Ovčji otoci]].
* Velika Britanija: [[Angvila]], [[Bermudi]], [[Britanski antarktički teritorij]], [[Britanski teritorij Indijskog oceana]], [[Britanski Djevičanski otoci]], [[Kajmanski Otoci|Kajmanski otoci]], [[Falklandi]], [[Montserrat]], [[Pitkairn|Pitcairnovo otočje]], [[Sveta Helena]] (zatim [[Ascension]] i [[Tristan da Cunha]]), [[Južna Georgia]] i [[Južni Sendvič otoci]], baze [[Akrotiri i Dhekelia]] na [[Cipar|Cipru]] i [[turks i Caicos Otoci|otoci Turks i Caicos]].
Osim toga, teritoriji britanske krune [[Guernsey]], [[Jersey (otok)|Jersey]] i [[otok Man]] (koji ne spadaju u Veliku Britaniju) ne spadaju u Europsku uniju, ali spadaju u carinsku uniju.
=== Carinska politika ===
[[Datoteka:SchengenGrenzeBayern-Tirol.jpg|thumb|upright|Oznaka za Schengenski sporazum]]
Carinska politika jedan je od temelja Europske unije. Ona je odigrala ključnu ulogu u stvaranju integriranog unutarnjeg tržišta i zajedničke gospodarske politke. Carinska unija jedan je od stupnja povezivanja i integriranja ka jedinstvenom unutarnjem tržištu. Pojam carinska unija podrazumijeva prostor na kojem ne postoje unutarnje prepreke kretanju robe (što prvenstveno uključuje zabranu carina i pristojbi), a na robu koja ulazi izvana primjenjuju se zajednička pravila, carine i kvote. Carinska unija uspostavljena je 1. srpnja 1968. godine, a stvaranjem unutarnjeg tržišta 1993. godine uklonjena su preostala ograničenja slobodnom kretanju robe.
=== Ekonomska i monetarna unija ===
Ekonomska i monetarna unija (eng. ''Economic and Monetary Union - EMU'') naziv je procesa harmoniziranja ekonomskih i monetarnih politika država članica EU s ciljem uvođenja zajedničke valute - [[euro|eura]]. EMU je uređena Ugovorom iz Mastrichta, koji uređuje harmonizaciju u tri faze:
# Prva faza (od [[1. 7.|1.7.]] [[1990]]. do [[31. 12.|31.12.]] [[1993]].): slobodno kretanje kapitala među državama članicama, usklađivanje ekonomskih politika i bliža suradnja ekonomskih politika i suradnja između središnjih banaka.
# Druga faza (od [[1. 1.|1.1.]] [[1994]]. do [[31. 12.|31.12.]] [[1998]].): konvergencija ekonomskih i monetarnih politika država članica (s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih financija), osnivanje [[Europski monetarni institut|Europskoga monetarnog instituta]] (EMI) i osnivanje [[Europska središnja banka|Europske središnje banke]] (ECB).
# Treća faza (od 1.1. 1999.): nepovratno fiksiranje tečajeva i uvođenje jedinstvene valute na devizna tržišta i u elektronička plaćanja, koja prate uvođenje [[banknota|novčanica]] i [[kovanica]] eura od [[1. 1.|1.1.]] [[2002]]. Treća faza EMU-a uvedena je 1999. u 11 država članica, kojima su se kasnije pridružile Grčka i Slovenija. Euro do danas nisu uvele tri stare države članice - Velika Britanija i Danska, koje koriste opt-out klauzulu i Švedska, koja je na referendumu u rujnu 2003. godine odbila uvođenje eura, te deset novih država članica.
=== Zajednička poljoprivredna politika ===
[[Poljoprivreda]] je od samog osnutka Europske zajednice bila jedna od glavnih tema kao i jedna od glavnih točaka Rimskih ugovora [[1957]]. godine. Poljoprivreda naime se razlikuje od drugih područja [[privreda|gospodarstva]], jer su, prije svega, cijene poljoprivrednih proiozvoda jako podložne promjenama, te je stoga bitna uloga vlada u održavanju njihove stabilnosti. Rimski ugovori definirali su osnovne točke Zajedničke poljoprivredne politike (''Common agricultural policy - CAP''). Načela CAP-a uobličena su na Konferenciji u [[Stresa|Stresi]] [[1958]]. godine.
Tri su načela (definirana još 1962.), na kojima se temelji Zajednička poljoprivredna politika:
# Jedinstveno tržište poljoprivrednih proizvoda, odnosno zajedničko uređenje tržišta - zajedničko reguliranje cijena, isplaćivanja pomoći i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima, kao i zajedničku vanjskotrgovinsku politiku;
# Prednost proizvoda Unije pred uvoznim proizvodima i zaštita unutarnjeg tržišta od poremećaja izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama:
# Financijska solidarnost: troškovi koji proizlaze iz primjene Zajedničke poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni među svim zemljama članicama, bez obzira na njihov nacionalni interes.
Od šest proizvoda za koje su početkom 1960-ih godina bile uspostavljene, CAP danas obuhvaća gotovo sve poljoprivredne proizvode ili grupe proizvoda, osim [[krumpir]]a, [[med]]a i nekih [[alkoholno piće|alkoholnih pića]]. Time su postavljeni osnovni instrumenti zajedničkog tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji uklanjaju prepreke u unutarnjoj trgovini i održavaju zajedničku carinsku barijeru prema trećim zemljama.
Zajednička poljoprivredna politika, unatoč mnogobrojnim pokušajima reformi, i dalje ostaje izuzetno skupa, neproduktivna i nekonkurentna, a cijena poljoprivrednih proizvoda koje plaćaju građani EU znatno je viša od onih na svjetskom tržištu.
=== Pravosuđe i unutarnji poslovi ===
Suradnja u pravosuđu i unutarnjim poslovima uspostavljena je stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993., gdje je označena kao ''treći stup'' na kojemu se temelji Unija. Ugovorom iz Amsterdama reorganizirana je suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. [[Schengenski sporazum]] usvojen izvan pravnog okvira EU uključen je u Ugovore o EU i EZ. Određena područja, poput azila, imigracije, viza i drugih politika povezanih sa slobodnim kretanjem osoba, podvedena su pod prvi stup, odnosno nadležnost Zajednice, što je omogućilo korištenje uobičajenih zakonodavnih instrumenata kao što su uredbe ili direktive. S druge strane, policijska i sudska suradnja u kaznenim pitanjima ostala je u sklopu trećeg stupa i za nju se koriste sljedeći instrumenti: zajednička stajališta (''common positions''), okvirne odluke (''framework decisions'') i odluke, konvencije te rezolucije, preporuke, deklaracije, zaključci itd.
=== ZajedničkaKandidati vanjskaza ičlanstvo, sigurnosnaostale politikazemlje ===
[[Datoteka:Further European Union Enlargement.svg|mini|mini|300px|Moguća proširenja Evropske unije
Zajednička vanjska i sigurnosna politika također je utemeljena stupanjem na snagu Maastrichtskog ugovora 1993. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike:
{{leftlegend|#3F48CC|Sadašnje članice}}
* štititi zajedničke vrijednosti i temeljne interese Unije,
{{leftlegend|#00BFFF|Države kandidati}}
* ojačati sigurnost EU,
{{leftlegend|#86FDF1|Države potencijalni kandidati}}
* očuvati mir i ojačati međunarodnu sigurnost,
{{leftlegend|#48cc3f|Moguće članstvo}}]]
* promicati međunarodnu suradnju i
Zvanične zemlje kandidati za članstvo su [[Severna Makedonija]], [[Turska]], [[Albanija]], [[Crna Gora]] i [[Srbija]] za koje se ne zna kada će tačno postati članice unije. [[Turska]] je država oko koje se vode razne polemike unutar EU o tome da li bi trebalo da bude primljena u članstvo. Zemlje koje su zvanično registrovane kao potencijalni kandidati su [[Bosna i Hercegovina]] i [[Republika Kosovo]] (jednostrano proglašena država na teritoriji Srbije).
* razvijati demokraciju i vladavinu prava, uključujući ljudska prava.
▲Mnoge države, kao što su [[Norveška]], [[Švajcarska]] i [[ IslandLihtenštajn]], ne žele da uđu u EU, ali s njom imaju specijalne sporazume . [[Island]] je odustao od članstva u Evropskoj Uniji.
Osim toga, jedan je od ciljeva EU osnažiti svoj identitet na međunarodnoj sceni, posebno putem provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući progresivno stvaranje zajedničke obrambene politike što bi moglo voditi zajedničkoj obrani.
=== ProračunBivše članice ===
[[Državni budžet|Proračun]] je financijski okvir djelovanja Unije u kojem se iskazuju sve vrste prihoda i rashoda Europske zajednice, uključujući Europski socijalni fond, kao i administrativne troškove zajedničke vanjske i sigurnosne politike te suradnje u području pravosuđa i unutarnjih poslova. EU donosi proračune na razdoblje od šest godina.
{{vidi još|Brexit}}
[[Datoteka:European-Union-GDP-per-capita-map.png|thumb|center|thumb|300px|BDP po stanovniku (2004), EU prosjek = 100]]
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] je na referendumu 2016. godine odlučilo da više neće biti članica EU, te je ta mjera konačno stupila na snagu u ponoć 31. januara 2020.
Ukupna sredstva kojima raspolaže EU ograničena su na 1,24% [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a Unije i predstavljaju tek oko 2,5% zbroja nacionalnih proračuna država članica. Sredstva u proračun EU pritječu iz tzv. vlastitih izvora, u koje se ubrajaju:
* uvozne poljoprivredne pristojbe,
* carine,
* udio u prihodima što ih države članice ostvaruju od poreza na dodanu vrijednost i
* uplate država članica koje su razmjerne njihovu BDP-u - čine polovicu ukupnih sredstava kojima raspolaže proračun EU.
== Ekonomski položaj ==
| 