Crkva svetog Nikole u Krčedinu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: mini|desno|Crkva prenosa moštiju svetog Nikole u Krčedinu '''Crkva prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Krčedinu''' Srbi|srpsk…
(nema razlike)

Verzija na datum 6 januar 2020 u 13:50

Crkva prenosa moštiju svetog oca Nikolaja u Krčedinu srpska je pravoslavna crkva u općini Inđija, Srem, Vojvodina, Srbija, podignuta 1781. godine. [1] Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Crkva prenosa moštiju svetog Nikole u Krčedinu

Arhitektura

Crkva u Krčedinu pripada sremskom vladičanstvu. Posvećena je svetom Nikoli (ljetnom, prijenos njegovih moštiju u Bari), podignuta je kao jednobrodna građevina sa oltarskom apsidom na istočnoj i zvonikom na zapadnoj strani, sa krovom na dvije vode. Fasade su raščlanjene niskim soklom, pilastrima i profilisanim krovnim vencem.

Pjevnice su rad drvorezbara Marka Vujatovića iz 1806. godine, na kojima stoje slike Teodora Vitkovića i Dimitrija Lazarevića iz 1810. godine. Visoka, višekatna oltarska pregrada, ukrašena bogatim drvorezbarskim ukrasom, klasicistički je rad Eduarda Vladarša iz 1843. godine. Prestone ikone su flankirane kaneliranim stupovima obavijenim vijencima ruža sa kompozitnim kapitelima. Motivi su biljni: hrastovo lišće, ruže, grozdovi i grančice. Ikone na ikonostasu slikao je Petar Kamber 1853. godine. Konzervatorsko-restauratorski radovi na arhitekturi obavljeni su 1973. godine, a radovi u unutrašnjosti hrama i na čišćenju rezbarenih dijelova ikonostasa 1981. godine. [2]

Zanimljivosti

Adam Pribićević je u Srpskom Kolu 1911. godine objavio tekst pod naslovom Kako Srbi slave crkvenu slavu. Sa osudom je opisao plan višednevne (8 dana) proslave crkvene slave svetog Nikole u Krčedinu. U porti crkve je podignut šator, iskopana je rupa da se napravi zahod od dasaka, jelo se, pilo, zvonilo, pucalo (ispucali su 20 kila baruta)... Pribićević zaključuje: Gde se ovako slavi crkvena slava, tu ne može biti govora o dobru. Onda nije čudo što su Krčedinci posrnuli i uzmakli ispred tuđinaca, što su ih potisli Mađari i drugi stranci... [3]

Reference

  1. Сремскокарловачко. 
  2. СРПСКА ПРАВОСЛАВНА ЦРКВА СВ. НИКОЛЕ. 
  3. Прибићевић, Адам (1911.). Српско Коло, бр. 21., Како Срби славе црквену славу. Загреб.