Razlike između izmjena na stranici "Turbo Pascal"

m
nema sažetka uređivanja
m (Poništena izmjena 40932603 korisnika Obsuser (razgovor))
oznaka: poništenje
m
[[Datoteka:Turbo Pascal 7.0 Scrren.png|mini|Turbo Pascal 7.0]]
 
'''Turbo Pascal''' tvrtke [[Borland]], je prvo integrirano razvojno okruženje ([[Integrirano razvojno okruženje|IDE]]) za sisteme [[CP/M]] i [[DOS]].<ref>http://www.experiencefestival.com/a/Turbo_Pascal_-_History/id/4865059</ref> ''Turbo Pascal'' objedinjuje sve funkcije ciklusa razvoja softvera u jedan cjelovit program (pisanje koda, kompilacija, linkovanje, korekcija grešaka). To je doprinijelo velikoj popularizaciji [[Pascal (programski jezik)|Pascala]] u softverskoj industriji, jer su programeri do tad morali pokretati zasebno nekoliko različitih programa ([[editor]], [[kompilator]], [[linker]]) da bi dovršili konačan program. IDE Turbo Pascal je bio popularan, kako zbog mogućnosti velike uštede vremena pri razvoju softvera, tako i zbog svoje povoljne cijene i "knjižne licence" koja je omogućivala kupovinu samo jedne kopije proizvoda bez obzira na broj instalacija. Osim Turbo Pascala, Borland je prodavao i skuplju varijantu IDE-a pod nazivom [[Borland Pascal]] koja se od Turbo Pascala neznatno razlikovala po mogućnostima i imala uključen [[izvorni kod]] standardnih modula. Vremenom se Turbo Pascal razvija kao zasebna varijanta programskoga jezika i ostaje u širokoj uporabi sve do početka devedesetih, kada Pascal gubi prvenstvo u odnosu na [[C++]] i [[Java (programski jezik)|Javu]]. Već 1999. Pascal je zamijenjen C-plus-plusom kao standardom na svim američkim sveučilištima.<ref>http://www.taoyue.com/tutorials/pascal/history.html</ref>
 
Od novosti koje uvodi Borland u Turbo Pascal dijalekt značajna je mogućnost dijeljenja koda na odvojene datoteke, takozvane [[Modul (programiranje)|module]] (<code>unit</code>). Ovaj koncept preuzet je iz Pascalu slična programskoga jezika [[Modula]], odnosno [[Modula-2]]<ref>{{cite book
576

izmjena