|
[[Datoteka:Turbo Pascal 7.0 Scrren.png|mini|Turbo Pascal 7.0]]
'''Turbo Pascal''' tvrtke [[Borland]], je prvo je integrirano razvojno okruženje ([[Integrirano razvojno okruženje|IDE]]) za sisteme [[CP/M]] i [[DOS]].<ref>http://www.experiencefestival.com/a/Turbo_Pascal_-_History/id/4865059</ref> ''Turbo Pascal'' objedinjuje sve funkcije ciklusa razvoja softvera u jedan cjelovit program (pisanje koda, kompilacija, linkovanje, korekcija grešaka). To je doprinijelo velikoj popularizaciji [[Pascal (programski jezik)|Pascala]] u softverskoj industriji, jer su programeri do tad morali pokretati zasebno nekoliko različitih programa ([[editor]], [[kompilator]], [[linker]]) da bi dovršili konačan program. IDE Turbo Pascal je bio popularan, kako zbog mogućnosti velike uštede vremena pri razvoju softvera, tako i zbog svoje povoljne cijene i "knjižne licence" koja je omogućivalaomogućavala kupovinu samo jedne kopije proizvoda bez obzira na broj instalacija. Osim Turbo Pascala, Borland je prodavao i skuplju varijantu IDE-a pod nazivom [[Borland Pascal]], koja se od Turbo Pascala neznatno razlikovala po mogućnostima i imala je uključen [[izvorni kod]] standardnih modula. Vremenom se Turbo Pascal razvija kao zasebna varijanta programskoga jezika i ostaje u širokoj uporabi sve do početka devedesetih, kada Pascal gubi prvenstvo u odnosu na [[C++]] i [[Java (programski jezik)|Javu]]. Već 1999. Pascal je zamijenjen C-plus-plusom kao standardom na svim američkim sveučilištima.<ref>http://www.taoyue.com/tutorials/pascal/history.html</ref>
Od novosti koje uvodi Borland u Turbo Pascal dijalekt značajna je mogućnost dijeljenja koda na odvojene datoteke, takozvane [[Modul (programiranje)|module]] (<code>unit</code>). Ovaj koncept preuzet je iz Pascalu slična programskoga jezika [[Modula]], odnosno [[Modula-2]]<ref>{{cite book
| publisher = "Glas", Banja Luka
| year = 1990
| pages = 88;}}</ref> (''Modula-2'' je kasnija revizija jezika ''Modula''; oba je dizajnirao [[Niklaus Wirth]], autor prvobitnoga Pascala). Mogućnost je dodana počev s verzijom 4.0 Turbo Pascal IDE-a, a programski paket sadržavao je sadržavao i standardnu zbirku modula, spočetkapočetkom u jednoj datoteci <code>TURBO.TPL</code> (.TPL = ''Turbo Pascal Library''), a kasnije u broju odvojenih binarnih .TPU (''Turbo Pascal Unit'') datoteka. Sedma verzija TP-a uključivala je sledećesljedeće module: <code>APP, COLORSEL, CRT, CURSU, DIALOGS, DRIVERS, EDITORS, GRAPH, GRAPH3, HISTLIST, MEMORY, MENUS, MSGBOX, OBJECTS, OUTLINE, STDDLG, STRINGS, TEXTVIEW, TGKSI, TURBO3, VALIDATE, VIEWS, WINDOS.</code>
ZadnjaPosljednja verzija Turbo Pascala izišlaizašla je 1993. pod brojem 7.0. Nakon toga, Borland napušta razvoj TP-a<ref>http://www.experiencefestival.com/a/Turbo_Pascal_-_History/id/4865059</ref> i umjesto njega 1995. izdaje [[Delphi]] za 16-bitni [[Windows]] 3x, [[Rapid Aplication Development|RAD]] okružje za Borland Pascal koji se od tad razvija kao poseban programski jezik Delphi. Delphi, kao [[Object Pascal|objektno-orijentirani]] Pascal osobito pogodan za razvijanje grafičkih Windows aplikacija zadržao se u širokoj upotrebiuporabi sve do danas, a stekao je i široku popularnost zbog lakoće korištenja i vizualnoga sučelja za kreiranje [[Grafičko korisničko sučelje|GUI]]-ja]]. Od 2006. razvojem Delphija bavi se [[CodeGear]], Borlandova podružnica za razvojne programe ranije poznata kao ''Borland Developers Tool Group'' (DTG).<ref>http://delphi.about.com/od/humorandfun/a/codegear.htm</ref>
== Reference ==
{{reflist}}
|
