Hanefijski mezheb – razlika između verzija

Od četiri sunitske škole prava Islamuu islamu, Hanefijskahanefijska škola je najstarija. Ona ima reputaciju da stavlja naglasak na ulogu razuma i da je liberalnija nego ostale tri škole. Hanefijski mezheb također ima najviše sljedbenika od sve četiri glavne sunitske škole. ( [[Osmansko carstvo|Osmansko]] i [[Mogulsko carstvo|Mogulsko]] carstvo su Hanefijehanefije, tako da je Hanefijskihanefijski mezheb je još uvijek široko rasprostranjen u zemljama ovog prostora).) Danas, Hanefijskahanefijska škola prevladava među sunitima u [[Centralna Azija|centralnoj Aziji]], [[Afganistan]]u , [[Pakistan]]u , [[Bangladeš]]u , [[Indija|Indiji]] , [[Kina|Kini]] , kao i u [[Irak]]u , [[Mauritanija|Mauritaniji]] , [[Turska|Turskoj]] , [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Kosovo|Kosovu]], [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]], na [[Balkan]]u i na [[Kavkaz]]u. Također ga slijede u velikom broju u i drugim dijelovima muslimanskog svijeta.

[[Datoteka:Madhhab Map3.png|thumb|400px|Karta islamskog svijeta, hanefijski mezheb (zeleno) je najzastupljeniji je u Turskoj, sjevernom dijelu Bliskog istoka, Centralnoj Aziji i Indijskom subkontinentupotkontinentu]]

Izvori iz kojih su izvedeni zakoni, po redoslijedu važnosti su: [[Kur'anKuran]], autentične naracije poslanika [[Muhamed]]a / Poslanika ([[Hadishadis]]), konsenzus (idžma), te zaključivanje po analogiji (kijas). Kijas se primjenjuje samo ako se neposredna materija ne može se naći u Kur'anuKuranu ili hadisima. Četvrti halifa, [[Alija]] r.a., prenio je glavni grad Islamskeislamske države u Kufu, a time su mnogi ashabi Poslanika se naselili tamo, a Hanefijskihanefijski mezheb je donosio svoje odluke na temelju hadisa Poslanika koje su prenosili ashabi koji su živjeli u Iraku,; tako je ovaj mezheb postao poznat kao Kufanskikufanski ili irački mezheb, u ranijim vremenima. Većinu osnove mezheba formirali su [['Ali ibn Abi Talib]] i ' Abdullah Ibn Mas'ud, kao i druge ličnosti iz domaćinstva Poslanika kojim je Ebu HanifeHanifa studirao, kao što su [[Muhammad al- Baqir]], [[Ja'far al-Sadiq]], te Zayd ibn 'Alija. Mnogi pravnici i prenosioci hadisa živjeli su u Kufi uključujući i jednog od glavnih učitelja Ebu Hanife, HammadHammada ibn SulaymanSulaymana.

== Neka karakteristična mišljenja Ebu Hanife i Hanefijskoghanefijskog mezheba ==

* Osim na hadžu, svaki namaz (5-puta izvršavana dnevna molitva) treba biti izvršena u svom vremenu. (Neki ne-Hanefijskihanefijski učenjaci dopuštaju osobi koja putuje da prilagoditiprilagodi određena namaska vremena zbog praktičnosti.)

* Početak vremena za ikindiju-namaz. molitvu (i kraj vremena za podne-namaz) kasnije je kasnije nego u drugim školama (otprilike kad su sjene duplo duže od dužine njihovih objekata).

* 6. svakodnevna molitva zvan [[witr]] je Wadžibwadžib / potrebna (ali ne na istoj nivou kao i obavezniobaveznih 5-dnevnih namaza) .

* Ebu HanifeHanifa, uzimajući doslovno (''harfiyyah''), stava je da je "vino" (خمر / ''Khamr'' u kur'anskom / klasičnom arapskom jeziku), odnosno fermentirani sok od grožđa ili datule, je apsolutno zabranjeno. Stoga, on je mislio da je {{izvor2|dopušteno popiti malu ne-opojnu količinu drugih alkoholnih pića}} (npr. od meda ili žitarica). Kasnije Hanefijskihanefijski učenjaci uvode pravilo da su sva alkoholna pića zabranjena, bez obzira na izvor.

* Nije dopušteno da se klanja u odjeći napravljenoj od pseće kože [što se smatra prljavštinom po islamskom šerijatskom stoga utječe na valjanost namaza].

* Krvarenje može pokvariti '' abdest''.

* {{izvor2|SamoSámo dodirivanje osobe suprotnog spola ne kvari abdest}}.

* Muslimanima je {{izvor2|dozvoljeno da rade na izgradnji Crkvicrkvi, te se takva plaćeplaća smatra se zakonitiom (halal) po Hanefijamahanefijama}}.

* Svi sljedbenici Hanefijskoghanefijskog mezheba smatraju da je Kur'an 'Kuran Božiji govor i da je šerijatski zakon Božanski zakon, kompatibilan za sva vremena i da je haraamharam (zabranjeno) pokušati promijeniti ili modificirati šerijat.

SvaSve četiri mezheba se poštuju i zapravo razliku između mezheba smatraju blagoslovom. SvaSve četiri mezheba se priznaju kao valjane pravne škole sunitskog islama koje su proizašle iz analize Kur'anaKurana i Sunnetasunneta. Muslimani mogu da slijede bilo koji od četiri mezheba, a osoba koja je na nivou učenjaka jednog mezheba može odabrati da slijedi odeđeni stav iz drugog mezheba na bilo koju određenu temu, ako joj taj stav joj više ima smisla od onoga što ta osoba smatra krivim putem{{Izvor}}.