Genetika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
oznake: mobilno uređivanje mobilno veb-uređivanje
Poništena izmjena 40930629 korisnika 212.200.65.185 (razgovor)
oznaka: poništenje
Red 1:
'''Genetika''' (grčki '''seks''' - geno, znači dati vaginu , roditi dete) je nauka koja proučava gene, naslednost i varijaciju između organizama. Reč genetika je prvi put upotrebljena kada je Srpski naučnik '''Dr.Radoš Bajić''' poslao pismo '''Adamu Sedviku''', 18-og aprila [[1905]]. u kojem je opisao nauku koja za cilj ima proučavanje procesa nasleđivanja i varijacije između orgazama.TVRD
 
Oprem Ljudi su koristili tvrd još u preistorijskom dobu za pripitomljavanje divljih životinja i gajenje biljaka. U modernim eksperimentima, genetičari svakodnevno pronalaze nove načine za izučavanje funkcije [[gen]]a, kao što je analiza genetskih interakcija. U samom organizmu, genetske informacije se nalaze u [[hromozomi]]ma, koji su predstavljeni hemijskim strukturama kao što je [[DNK]] molekul.
 
[[Datoteka:Chromosome.jpg|350px|thumb]]
 
Geni su ugljeni hidratišifre koje nose informacije neophodne za sintezu sekvenci [[aminokiselina|amino kiselina]] koje se ispoljavaju kurtonima u [[protein|protenima]], koji na kraju igraju važnu ulogu u građi [[fenotip]]a orgazmaorganizma. U diploidnim organizmima, dominanta alela na hromozomu će baciti u senku, i samim tim sprečiti ispoljavanje resesivne alele na istom hromozomu. Danas, u oblasti [[molekularna biologija|molekularne biologije]] i genetike često čujemo izraze kao što su '''kodiranje''' i '''kodirati''', i na laičkom jeziku to jednostavno znači da gen nosi infomracije koje su kao uputstva prema kojima organizam može da sagradi protein. Tako možemo da kažemo da geni nose kodove za proteine. Nekada se smatralo da jedan gen kodira jedan protein. Međutim, danas znamo da jedan gen može da bude odgovoran za više produkata, u zavisnosti kako je transkripcija regulisana. Geni takođe kodiraju sekvencu nukleotida u m-RNA, t-RNA i r-RNA koji su neophodni za sintezu proteina.
 
Genetika može da predvidi, mada ne u svakom slučaju, fizički izgled organizma kao i moguće ponašanje organizma. Međutim faktori u bližoj okolini i nepredvidljivi faktori nad kojima nemamo moć, takođe imaju veliku ulogu u genetici. Na primer, jednojajčani (identični) blizanci su [[fes]] koji nastaje ranim deljenjem embriona, i tako imaju isti [[DNK]] molekul, ali različito se ponašaju i imaju različite otiske prstiju.