Neolit – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 10:
Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
 
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''[[Neolitska revolucija|neolitičke revolucije]]''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
 
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (plodni[[Plodni polumjesec]] - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; [[Azija]] - riža, proso oko 6000. g. pne.; [[Srednja Amerika]] - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)
 
== Protoneolitik ==
Prijelazno razdoblje između [[mezolit]]ika i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji).
 
Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinje|životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljka|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[privreda|gospodarstvu]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski Istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi [[Neolitska arhitektura|prvih trajnih naselja]] koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] koji pokazuju na izmjenu [[Godišnje doba|godišnjih doba]], te pokapanje mrtvih u sklopu naselja.
 
Primjeri protoneolitičkih zajednica su ''[[Karim Shahir kultura]]'' u području Kurdistana (Zagroz planine)i ''[[natufijenska kultura]]'' na području današnjeg [[Izrael]]a i [[Jordan]]a (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina.
Red 24:
 
== Pretkeramički neolitik ==
Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje.
 
Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički [[Jerihon]] A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji ([[Kipar|Cipru]]) i u [[Sesklo kultura|grčkoj]] Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u AnatolijiAnadoliji i do početaka stvaranja gradova.
 
Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija<ref name="Hours1994">{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|accessdate=25 July 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}</ref> perioda, kultura i osobenosti [[neolit]]a na području Plodnog polumjeseca.
 
{| align="center" class="wikitable"
|-
|'''ASPRO Period'''
|| Kulture
|| Datiranje (pne)
|-
| Period 1 || [[Natufian]], [[Zarzian]] || 12.500 – 9.500.
|-
| Period 2 || [[Protoneolit]], [[Predkeramički neolit A]] || 10.500 – 8.300.
|-
| Period 3 || Rani [[Predkeramički neolit B]] || 9.200 – 8.300.
|-
| Period 3 || Srednji [[Predkeramički neolit B]] || 8.400 – 7.500.
|-
| Period 4,5 || Kasni [[Predkeramički neolit B]] [[Predkeramički neolit C]] || 7.600 – 6.000.
|-
| Period 6 || [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 || 6.400 – 5.600.
|-
| Period 7 || [[Keramički Neolit]] A, Halaf, Ubaid 2|| 5.800 – 5.400.
|-
| Period 8 || Keramički Neolit B, Ubaid 3 || 5.000 – 4.500.
|-
| Period 9 || Ubaid 4 || 6.400 – 5600.
|-
|}
 
== See also ==