Socijaldemokratija – razlika između verzija

* ostvarivanje i poštivanje temeljnih [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojoj osnovi kao što su: [[nacionalnost|nacionalnost]], [[etnička grupa|etnicitet]], [[vjera|vjeroispovijest]] ili [[uvjerenje|uvjerenje]], [[jezik|jezik]], političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], [[rasa|rasa]], boja kože, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, starosna dob, društveni status, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] i bilo koja druga osnova;

* razvijanje prava ljudi na [[rad]], [[sindikat|sindikalno organiziranje]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb;

* afirmacijaafirmiranje ravnopravnosti spolova;

* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetu života za sve [[radnik|radnice i radnike]], te ugrožene slojeve i cjelokupno društvo;

* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] razvojanapretka;

* afirmacijaafirmiranje načela [[sekularizam|svjetovnosti]];

* unapređivanje uravnoteženogauravnoteženosti lokalnog i regionalnog razvoja;

Umjerena ljevičarska stranka u matičnom toku države koja je zasnovana na parlamentarnoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, sa glasačkim tijelom kako u radničkoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska [[politička partija|stranka]].<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd izd.). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-333-78676-5.</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-25641-5.</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije, ali svjesnije radničke klase, fizičke i intelektualne, te sa historijom podrške i učešća u emancipacijskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-230-24876-2.</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. ISBN 978-0-275-96886-1.</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. ISBN 978-1-61145-335-5.</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. ISBN 978-1-4129-1812-1.</ref>

Socijaldemokratske stranke, kao i druge suvremene ljevičarske stranke, uobičajeno ističu sljedeće principe:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. ISBN 978-0-415-42244-4.</ref>

* '''''sloboda''''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]], sloboda demokratskog sudjelovanja i sloboda od zavisnosti, kakoekstremnog od vlasnika sredstava za proizvodnju[[siromaštvo|siromaštva]], tako[[strah|straha]] i od nosilaca zloupotrebljavanezloupotrebe [[politička moć|političke moći]], ekonomske i druge moći i položaja;

* '''''jednakost''''' — ne samo pred [[zakon|zakonom]], već i ekonomskajednake šanse i društveno-kulturnamogućnosti jednakostza sve ljude u raznim oblastima [[život|života]], ibez jednakeobzira mogućnostina zaidentitetske sverazličitosti, uključujući i one osobe sa fizičkim,poteškoćama mentalnimbilo ilikoje društvenim poteškoćamavrste;

* [http://www.socialdemocrat.org/ Socialdemocrat.org].

* [http://www.socialdemocracia.org/ Socialdemocracia.org]. (na španjolskom)