1712 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dop. iz historije n.J.
dop. iz istorije s.n.
Red 8:
* [[30. 2.]] - Datum uveden u [[Švedska|Švedskoj]] kako bi se dotadašnji [[švedski kalendar]] zamijenio sa [[julijanski kalendar|julijanskim]].
* [[11. 3.]] - Hrvatski sabor u Zagrebu, bez većine, prougarskih, magnata: prihvaćen prijedlog biskupa Eszterhazyja da hrvatsko kraljevstvo prizna žensko naslijeđe dinastije Habsburgovaca - [[Hrvatska pragmatička sankcija]].<ref>''Historija n. J. II'', 1020</ref> Ugarski sabor je priznao žensko naslijeđe tek 1723. (→ [[Pragmatička sankcija (1713.)|Pragmatična sankcija]]).
* 23. 4. - Umro [[Pećka patrijaršija|pećki]] patrijarh [[Patrijarh srpski Atanasije I|Atanasije I]], nasledićeu oktobru ga nasleđuje mitropolit raški [[Mojsije Rajović]] (do 1726) - nasleđuje dug od blizu 100.000 aspri, Arbanasi su zahvatili najveći deo patrijaršijskih imanja<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 536-7</ref>.
* [[16. 5.]] - [[Karlo VI (SRC)|Karlovo]] pismo: obvezuje se za sebe i svoje nasljednike da će nepovrijeđene sačuvati "prava, privilegije i sloboštine" hrvatskoga kraljevstva.<ref>''Historija n. J. II'', 1022</ref>
* [[19. 5.]] - [[Petar Veliki]] premješta prijestolnicu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] iz [[Moskve]] u [[Sankt Peterburg]].
* kolovoz, početkom - Bosanski namesnik Ahmed-paša, uz pomoć skadarskog Tahir-paše Mahmudbegovića, prodire na Cetinje<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 29</ref>, vladika Danilo i Miloradović beže sa 500 ljudi preko mletačkog područja u Hercegovinu. Turci ruše manastir, ali se povlače i tada trpe veće gubitke. Boj na Carevu Lazu?<ref>''Historija n. J. II'', 1256</ref> Crnogorci se "prvi put" frontalno sukobljavaju sa velikim turskim snagama.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 34</ref>
* kolovoz - Ugarski sabor udovoljio hrvatskom zahtjevu da se prizna pravna valjanost svim zaključcima hrvatskog sabora koje kralj sankcionira.
* [[25. 11.]] - [[Mojsije Petrović]] stiže u Beograd kao novi mitropolit (do 1726. odn. '30.), a dabrobosanski postaje Melentije Umiljenović. U Beogradu i okolini će biti najviše manastira i parohija.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 538</ref>
 
=== Kroz godinu ===
* Defterdar upućen iz Carigrada preuzeo beogradsku haznu (blagajnu) - ranije je bilo dosta zloupotreba u vojničkim platama i penzijama. U ovo vreme muslimanska raja iz Bosne se u Beogradu upisuje i erlije i kod kuće odbijaju plaćanje desetka; mnogi se u carstvu upisuju u janičare da bi izbegli obaveze i namete<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 13</ref>
* Ali-beg Ibrahimhanzade, potomak Mehmed-paše Sokolovića, dobio je po treći put carski ferman da se janičari isele iz Jeni-hana, pašine zadužbine u Beogradu, namenjene mostu u Višegradu.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 15-16</ref>
* Ahmed-paša zatvorio crkvu u Sarajevu i zatvorio sveštenike, preti rušenjem i sečom - srpska opština plaća hiljadu dukata arslanija.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 30</ref>
* 1712-15 - Ugarski sabor pristao na osnivanje stajaće kraljevske vojske u Ugarskoj i plaćanje poreza za njeno održavanje, ali samo od strane kmetova; Ugarska komora je podređena kralju a ne Bečkoj komori, ima upravu nad novim krajevima osim Vojne krajine<ref>''Historija n. J. II'', 866</ref>
* Lika i Krbava, umjesto carskojdvorskoj Komori, podređeni Krajini.<ref>''Historija n. J. II'', 1005</ref> tj. [[Karlovački generalat|Karlovačkom generalatu]], kako je narod i želio, nakon što je carska komisija utvrdila da se "ne može savjetovati, da se ovaj divlji narod, tako skoro i najmanje optereti kontribucijom, glavarinom ili drugim nametima".<ref>''Historija n. J. II'', 1045</ref> Pobuna ipak ima i narednih godina.
* Umro [[Atanasije Ljubojević]] pravoslavni episkop na području Like i Banije - dogodine ga nasleđuju [[Dionisije Ugarković]] ([[Kostajnička eparhija]]) i [[Danilo Ljubotina]] ([[Eparhija gornjokarlovačka|gornjokarlovačka]]). Istovremeno se nameće unijatski vladika Rafailo Marković.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 184</ref>
* 1712-13 - Srbi oko Ludbrega i Bisaga u stanju permanentne bune, jer se protive pokušajima Hrvatskog sabora da naplati kontribuciju (na vlastelinstvu Ludbreg-Rasinja ih podržavaju ban Adam Baćanj i majka grofica Eleonora).<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 190</ref>
* Britanski inženjer [[Thomas Newcomen]] izrađuje [[Newcomenova parna mašina|Newcomenovu parnu mašinu]], prvi praktični uređaj uređaj koji koristi [[para|paru]] za obavljanje [[mehanika|mehaničkog]] rada; uređaj se koristi za ispumpavanje [[voda|vode]] iz [[rudnik|rudarskih jama]] u [[Black Country]]ju.