Wikipedija

Socijaldemokratija – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene Adres04 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Nesmir Kudilovic
oznake: uklonjeno preusmjerenje vraćanje
Adres04 (razgovor | doprinos)
185 izmena
Nema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Red flag II.svg|desno|mini|160p|[[Zastava|Crvena zastava]], simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta]]
{{socijalizam}}
 
[[Datoteka:Red_rose_02.svg|desno|mini|130p|Crvena ruža, simbol demokracije i anti-autoritarnosti u načinu djelovanja protiv društvenih nepravdi<ref> "About Our Logo". Tamiment Library and Robert F. Wagner Archives. New York University. Archived from the original on 2017-07-02. Retrieved May 25, 2016.</ref><ref> "Metropolitan. v.38 1913". HathiTrust. p. 63. Retrieved 2019-03-02.</ref><ref>"Most's Meeting". Indianapolis Indiana State Sentinel. September 21, 1887. p. 1 Column 1.</ref>]]
'''Socijaldemokratija''' ili '''socijaldemokracija''' je politička filozofija koja je nastala krajem [[19. vek]]а kao struja u [[marksizam|marksističkom]] pokretu. Moderna socijaldemokratija se razlikuje od klasične socijaldemokratije ili demokratskog socijalizma koji zagovara kao krajnji cilj [[demokratija|demokratsko]] prevazilaženje ekonomskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog sistema utemeljenog na direktnoj demokratiji u politici i ekonomiji, te na demokratski planiranoj proizvodnji. U pitanju je, dakle, sistem proizvodnje i raspodele koji bi bio u skladu sa potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao celine, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uslove regeneracije životne sredine.
 
'''Socijaldemokratija''' ili '''socijaldemokracija''' je politička [[filozofija]] koja je nastala u drugoj polovici 19. stoljeća kao struja u pokretu [[socijalna pravda|socijalne pravde]] i [[ljevica|ljevice]].<ref>Adams, Ian (1993). Political Ideology Today. Politics Today. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-3346-9.</ref><ref>Gombert, Tobias; Bläsius, Julia; Krell, Christian; Timpe, Martin, ur. (2009). Foundations of Social Democracy. Social Democratic Reader. Patterson, James. Berlin: Friedrich-Ebert-Stiftung. ISBN 978-3-86872-215-4</ref><ref>Miller, David (1998). „Social Democracy” : Craig, Edward. Routledge Encyclopedia of Philosophy. 8. Routledge. ISBN 978-0-415-18713-8.</ref> Danas se socijaldemokracija uobičajeno smiješta na [[lijevi centar|lijevi centar]] [[politički spektar|političkog spektra]].<ref>(2001). Political Ideology Today. Politics Today (2nd izd.). Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6019-9.</ref><ref>Agrawal, S. P.; Aggarwal, J. C., ur. (1989). Nehru on Social Issues. New Delhi: Concept Publishing. ISBN 978-817022207-1.</ref><ref>Alpert, Michael. A New International History of the Spanish Civil War.</ref><ref>Bronner, Stephen Eric (1999). Ideas in Action: Political Tradition in the Twentieth Century. Oxford: Rowman & Littlefield Publishers. ISBN 978-0-8476-9387-0.</ref>
Umesto ovoga, moderne socijaldemokrate nastoje da samo umereno reformišu kapitalizam [[demokratija|demokratskim]] putem kroz državne propise i kroz stvaranje programa i organizacija sa podrškom države koji rade na umekšavanju nepravdi koje nanosi neregulisani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokratija se smatra umerenom strujom u socijalističkom pokretu.
 
Izvorna socijaldemokracija je razvijala antikapitalistički program.<ref>Schorske, Carl E. (1993) [1955]. German Social Democracy, 1905–1917: The Development of the Great Schism. Harvard Historical Studies. 65. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-35125-7.</ref><ref>Hollander, Samuel (2011). Friedrich Engels and Marxian Political Economy. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-76163-5.</ref><ref>Marx, Karl (1972). Padover, Saul K., The Karl Marx Library. Volume I: On Revolution. New York: McGraw-Hill.</ref><ref>Johnson, Elliott; Walker, David; Gray, Daniel (2014). Historical Dictionary of Marxism. Historical Dictionaries of Religions, Philosophies, and Movements. Lanham, Maryland: Rowman & Littlefield. ISBN 978-1-4422-3798-8.</ref> Ali, kroz vrijeme se okrenula političkom pragmatizmu.<ref>Blaazer, David (2002) [1992]. The Popular Front and the Progressive Tradition: Socialists, Liberals, and the Quest for Unity, 1884–1939. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-41383-1.</ref><ref> Understanding Social Democracy (PDF). What's Left of the Left: Liberalism and Social Democracy in a Globalized World. Cambridge, Massachusetts: Minda de Gunzburg Center for European Studies, Harvard University. Pristupljeno 29. 1. 2016.</ref> Pragmatična socijaldemokracija se usredotočava samo na minimalni [[program]], kojim u okviru ustanova predstavničke, [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] i tržišnog kapitalističkog [[ekonomija|gospodarstva]] nastoji sprovoditi djelimične reforme radi stvaranja državnih propisa, programa i servisa koji bi trebali raditi na ublažavanju nepravdi koje nanosi neregulirani, [[neoliberalizam|liberalni]] model kapitalizma.<ref>Notermans, Ton (2000). Money, Markets, and the State: Social Democratic Economic Policies since 1918. Cambridge Studies in Comparative Politics. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-63339-0.</ref><ref>Brandal, Nik; Bratberg, Øivind; Thorsen, Dag Einar (2013). The Nordic Model of Social Democracy. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-1-137-01326-2.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Berman, Sheri (1998). The Social Democratic Moment: Ideas and Politics in the Making of Interwar Europe. Cambridge, Massachusetts: Harvard University Press. ISBN 978-0-674-44261-0.</ref><ref>Aspalter, Christian (2001). Importance of Social Democratic Movements in Welfare Politics: With Special Reference to Germany, Austria and Sweden. Huntington, New York: Nova Science Publishers. ISBN 978-1-56072-975-4.</ref><ref>Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ref> Praktično ostvarenje takvih reformi u okviru ustanova parlamentarne demokracije i tržišnog kapitalističkog gospodarstva uobičajeno se naziva socijalno odgovornom državom ili državom blagostanja.<ref>Thorsen, Dag Einar; Brandal, Nik; Bratberg, Øivind (2013). „Utopia Sustained: The Nordic Model of Social Democracy”. London: Fabian Society. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Sachs, Jeffrey D. (2006). „The Social Welfare State, beyond Ideology”. Scientific American. sv. 295 br. 5. New York. str. 42. ISSN 0036-8733. Arhivirano iz originala na datum 12. 10. 2007. Pristupljeno 2. 8. 2016.</ref><ref>Upchurch, Martin; Taylor, Graham; Mathers, Andrew (2009). The Crisis of Social Democratic Trade Unionism in Western Europe: The Search for Alternatives. Contemporary Employment Relations. Farnham, England: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-7546-7053-7.</ref><ref>Sejersted, Francis (2011). Adams, Madeleine B., ur. The Age of Social Democracy: Norway and Sweden in the Twentieth Century. Prevod: Daly, Richard. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14774-1.</ref><ref>Fitzpatrick, Tony (2003). After the New Social Democracy: Social Welfare for the Twenty-First Century. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-6477-7.</ref> Socijaldemokracija se smatra umjerenom strujom u suvremenom ljevičarskom pokretu.<ref>Bardhan, Pranab; Roemer, John E. (1992). „Market Socialism: A Case for Rejuvenation”. Journal of Economic Perspectives. 6 (3): 101—116. ISSN 0895-3309</ref><ref>Britain, Ian (2005) [1982]. Fabianism and Culture: A Study in British Socialism and the Arts, c. 1884–1918. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-02129-6.</ref><ref>Hinnfors, Jonas (2006). Reinterpreting Social Democracy: A History of Stability in the British Labour Party and Swedish Social Democratic Party. Critical Labour Movement Studies. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-7362-5.</ref><ref>Janowsky, Oscar Isaiah (1959). Foundations of Israel: Emergence of a Welfare State. Princeton, New Jersey: Van Nostrand.</ref>
Umerena levičarska stranka u matičnom političkom toku države sa [[tržišna ekonomija|tržišnom ekonomijom]] i glasačkim telom mahom u [[srednja klasa|srednjoj klasi]] mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka, dok bi stranka sa radikalnijim ciljevima i glasačkim telom mahom među radničkom klasom i intelektualcima i istorijom učešća u emancipatorskim pokretima bližim [[krajnja levica|krajnjoj levici]] mogla biti opisana kao stranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.
 
'''Neka obilježja socijaldemokracije:'''<ref>Meyer, Thomas; Hinchman, Lewis P. (2007). The Theory of Social Democracy. Cambridge, England: Polity Press. ISBN 978-0-7456-4113-3.</ref><ref>Badie, Bertrand; Berg-Schlosser, Dirk; Morlino, Leonardo, ur. (2011). „Social Democracy”. International Encyclopedia of Political Science. 8. Sage Publications. ISBN 978-1-4129-5963-6.</ref><ref>• Hoefer, Richard (2013). „Social Welfare Policy and Politics”. Colby, Ira C.; Dolmus, Catherine N.; Sowers, Karen M. Connecting Social Welfare Policy to Fields of Practice. Hoboken, New Jersey: John Wiley & Sons. ISBN 978-1-118-17700-6.</ref>
Socijalistička internacionala, svetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-levičarskih stranaka ističe sledeće principe:
* '''''sloboda''''' – ne samo [[građanske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]] i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika [[sredstva za proizvodnju|sredstava za proizvodnju]], tako i od nosilaca zloupotrebljavane [[politička moć|političke moći]], drugo,
* '''''jednakost''' i [[socijalna pravda]]'' – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom, i, treće,
* '''''solidarnost''''' – jedinstvo i saosećanje prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.
 
* ostvarivanje i poštivanje [[ljudska prava|ljudskih prava i sloboda]], bez [[diskriminacija|diskriminacije]] po bilo kojoj osnovi kao što su: [[nacionalnost|nacionalnost]], [[etnička grupa|etnicitet]], [[vjera|vjeroispovijest]] ili [[uvjerenje|uvjerenje]], [[jezik|jezik]], političko ili drugo [[mišljenje|mišljenje]], [[rasa|rasa]], boja kože, [[spol|spol]], [[rodni identitet|rodni identitet]], [[seksualna orijentacija|seksualna orijentacija]], [[interseksualnost|spolne karakteristike]], [[brak|bračni]] ili [[obitelj|obiteljski]] status, starosna dob, društveni status, [[zdravlje|zdravstveno]] stanje, [[invaliditet|invaliditet]] i bilo koja druga osnova;
 
* ostvarivanje i razvijanje [[demokracija|demokratskih ustanova]], vladavine prava i socijalne odgovornosti;
 
* razvijanje prava i sloboda zapostavljenih i obespravljenih pojedinaca, [[društvena skupina|društvenih skupina]] i slojeva;
== Vidi još ==
* [[Socijalizam]]
* [[Demokratski socijalizam]]
 
* razvijanje prava ljudi na [[rad]], zdravstvenu skrb, [[obrazovanje]] i socijalnu skrb;
[[Kategorija:Socijalizam]]
 
* održivi gospodarski razvoj, uz razvijanje ravnomjernog razvoja urbanih i ruralnih područja;
 
* afirmacija ravnopravnosti spolova;
 
* razvijanje pluralističkog i solidarnog društva koje unapređuje kvalitetu života za sve [[radnik|radnice i radnike]], te ugrožene slojeve;
 
* ubrzavanje društvenog i [[znanost|znanstveno]]-[[tehnologija|tehnološkog]] razvoja;
 
* afirmacija načela [[sekularizam|svjetovnosti]];
 
* unapređivanje uravnoteženoga lokalnog i regionalnog razvoja;
 
* zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa, te [[okoliš|okoliša]] i [[životinja]];
 
* promoviranje mirnog i diplomatskog načina rješavanja sporova i sukoba;
 
* korištenje demokratskih i nenasilnih [[parlament|parlamentarnih]] i izvanparlamentarnih oblika djelovanja i opiranje svim nedemokratskim, autoritarnim i totalitarnim oblicima djelovanja.
 
Umjerena ljevičarska stranka u matičnom toku države koja je zasnovana na parlamentarnoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, sa glasačkim tijelom kako u radničkoj klasi tako i u [[srednja klasa|srednjoj]] klasi, mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska [[politička partija|stranka]].<ref>Jackson, Ben (2008). „Social Democracy”. Durlauf, Steven N.; Blume, Lawrence E. The New Palgrave Dictionary of Economics. 7 (2nd izd.). Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-333-78676-5.</ref><ref>Ishay, Michelle R. (2008) [2005]. The History of Human Rights: From Ancient Times to the Globalization Era. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-25641-5.</ref> Dok bi stranka sa većim zahtjevima i ciljevima, koja ima glasačko tijelo među onim dijelom malobrojnije ali svjesnije radničke klase, fizičke i intelektualne, te sa historijom podrške i učešća u emancipacijskim i [[progresivizam|progresivnim]] pokretima, mogla biti opisana kao stranka radikalnije, [[nova ljevica|nove ljevice]].<ref>Hudson, Kate (2012). The New European Left: A Socialism for the Twenty-First Century?. Basingstoke, England: Palgrave Macmillan. ISBN 978-0-230-24876-2.</ref><ref>Busky, Donald F. (2000). Democratic Socialism: A Global Survey. Westport, Connecticut: Praeger Publishers. ISBN 978-0-275-96886-1.</ref><ref>Harrington, Michael (2011) [1989]. Socialism: Past and Future. New York: Arcade Publishing. ISBN 978-1-61145-335-5.</ref><ref>Schweickart, David (2007). „Democratic Socialism”. Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. Encyclopedia of Activism and Social Justice. 1. Thousand Oaks, California: Sage Publications. ISBN 978-1-4129-1812-1.</ref>
 
Socijaldemokratske stranke, kao i druge suvremene ljevičarske stranke uobičajeno ističu sljedeće principe:<ref>Tansey, Stephen D.; Jackson, Nigel (2008). Politics: The Basics. London: Routledge. ISBN 978-0-415-42244-4.</ref>
 
* '''''sloboda''''' — ne samo [[ljudska prava|ljudske slobode]], već i sloboda od [[diskriminacija|diskriminacije]] i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika sredstava za proizvodnju, tako i od nosilaca zloupotrebljavane [[politička moć|političke moći]];
* '''''jednakost''''' — ne samo pred zakonom, već i ekonomska i društveno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim poteškoćama;
* '''''solidarnost''''' — jedinstvo i suosjećanje prema žrtvama nepravde i nejednakosti.
 
[[Datoteka:Clement_Attlee.png|desno|mini|130p|[[Clement Attlee]], socijaldemokrat i premijer [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] (1945-1951)]]
 
[[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F057884-0009,_Willy_Brandt.jpg|desno|mini|130p|[[Willy Brandt]], socijaldemokrat i kancelar [[Njemačka|Njemačke]] (1969-1974)]]
 
[[Datoteka:Olof_Palme_1974_(cropped).jpg|desno|mini|130p|[[Olof Palme]], socijaldemokrat i premijer [[Švedska|Švedske]] (1969-1976 i 1982-1986)]]
 
[[Datoteka:Helen_Clark_2.jpg|desno|mini|130p|[[Helen Clark]], socijaldemokratkinja i premijerka [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (1999-2008)]]
 
Socijaldemokracija se opire svakom obliku [[autoritarnost|autoritarnosti]] i jednostranačja.<ref>(2006). The Primacy of Politics: Social Democracy and the Making of Europe's Twentieth Century. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-81799-8.</ref><ref>Evans, Bryan; Schmidt, Ingo, ur. (2012). Social Democracy After the Cold War. Edmonton, Alberta: Athabasca University Press. ISBN 978-1-926836-87-4.</ref><ref>Kenworthy, Lane (2014). Social Democratic America. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-932251-0.</ref><ref>Cronin, James E.; Ross, George W.; Shoch, James (2011). What's Left of the Left: Democrats and Social Democrats in Challenging Times. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-5079-8.</ref><ref>Rubinstein, David (2006). The Labour Party and British Society: 1880–2005. Brighton, England: Sussex University Press. ISBN 978-1-84519-055-2.</ref><ref>Corfe, Robert (2010). The Future of Politics: With the Demise of the Left/Right Confrontational System. Bury St Edmunds, England: Arena Books. ISBN 978-1-906791-46-9.</ref><ref>Orlow, Dietrich (2000). Common Destiny: A Comparative History of the Dutch, French, and German Social Democratic Parties, 1945–1969. New York: Berghahn Books. ISBN 978-1-57181-185-1.</ref><ref>Edinger, Lewis Joachim (1956). German Exile Politics: The Social Democratic Executive Committee in the Nazi Era. Berkeley: University of California Press.</ref> Stoga, socijaldemokracija se opire konceptima jednostranačke vladavine takozvanih komunističkih partija 20. stoljeća.<ref>Childs, David (2000). The Two Red Flags: European Social Democracy and Soviet Communism since 1945. London: Routledge. ISBN 978-0-415-22195-5.</ref><ref>Bogdanor, Vernon (1985). „The Social Democratic Party and the Alliance”. Ur.: Burch, Martin; Jaenicke, Douglas; Gardner, John. Three Political Systems: A Reader in British, Soviet and American Politics. Manchester University Press. ISBN 978-0-7190-1085-9.</ref><ref>Van Oudenaren, John (1991). Détente in Europe: The Soviet Union and the West since 1953. Durham, North Carolina: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-1133-1.</ref>
 
==Popis nekih socijaldemokratskih stranaka==
<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">
 
* [[Laburistička partija (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka (Velika Britanija)]]
* [[Laburistička partija (Norveška)|Laburistička stranka (Norveška)]]
* [[Laburistička partija (Irska)|Laburistička stranka (Irska)]]
* [[Australijska laburistička partija|Australijska laburistička stranka]]
* [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratska stranka Njemačke]]
* [[Socijaldemokratska partija Austrije|Socijaldemokratska stranka Austrije]]
* [[Socijaldemokratska partija Švicarske|Socijaldemokratska stranka Švicarske]]
* [[Socijaldemokratska partija Finske|Socijaldemokratska stranka Finske]]
* [[Švedska socijaldemokratska partija|Socijaldemokratska stranka Švedske]]
* [[Socijaldemokrati (Danska)|Socijaldemokrati (Danska)]]
* [[ Smjer — socijaldemokracija|Smjer — socijaldemokracija (Slovačka)]]
* [[Češka socijaldemokratska partija|Češka socijaldemokratska stranka]]
* [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka (Srbija)]]
* [[Socijaldemokratski savez Makedonije]]
* [[Socijaldemokratska partija Hrvatske]]
* [[Socijaldemokrati (Slovenija)]]
* [[Socijaldemokratska partija Crne Gore]]
* [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine]]
* [[Socijalistička stranka (Belgija)]]
* [[Panhelenski socijalistički pokret|Panhelenski socijalistički pokret (Grčka)]]
* [[Španska socijalistička radnička partija|Španska socijalistička radnička stranka]]
* [[Socijalistička partija (Francuska)|Socijalistička stranka (Francuska)]]
* [[Demokratska partija (Italija)|Demokratska stranka (Italija)]]
*[[Socijalistička partija (Portugal)|Socijalistička stranka (Portugal)]]
* [[Stranka europskih socijalista]]
* [[Radnička partija (Brazil)|Radnička stranka (Brazil)]]
 
</div>
 
== Popis znamenitihnekih socijaldemokrata ==
<div style="-moz-column-count:3; column-count:3;">
* [[Martti Ahtisaari]]<ref>[http://www.tpk.fi/ahtisaari/eng/persons/iloniemi.html Martti Ahtisaari: a New Kind of President for an Era of Change by Jaakko Iloniemi]</ref>
Linija 39 ⟶ 103:
* [[Walt Brown]]
* [[Gro Harlem Brundtland]]
* [[Gordon Brown]]
* [[Fernando Henrique Cardoso]]<ref>[http://www.harrywalker.com/speakers_template.cfm?Spea_ID=624 Fernando Henrique Cardoso: Harry Walker Lecturing Agency]</ref>
* [[Ingvar Carlsson]]<ref>[http://www.sweden.gov.se/sb/d/4136;jsessionid=aIZyJdRyfx59 Government of Sweden: Governments and Prime Ministers since 1900]</ref>
Linija 56 ⟶ 119:
* [[Carlos Garaikoetxea]]
* [[Einar Gerhardsen]]
* [[Anthony Giddens]]<ref>[http://www.edge.org/3rd_culture/bios/giddens.html Anthony Giddens: Biography]</ref>
* [[Felipe Gonzalez]]
* [[Mikhail Gorbachev]]<ref>[http://web.archive.org/web/20110523110909/http://www.voanews.com/english/2007-07-27-voa59.cfm Voice of America News: Gorbachev Says Russia Reversing Democratic Freedoms, US Acting Unilaterally]</ref>
Linija 98 ⟶ 160:
* [[Jože Pučnik]]
* [[Ivica Račan]]
* [[Ivo Josipović]]
* [[Poul Nyrup Rasmussen]]<ref>[http://www.nyrup.dk/nyrup/underside.asp?MIId=127 Poul Nyrup Rasmussen]</ref>
* [[Ségolène Royal]]<ref>[http://www.guardian.co.uk/france/story/0,,1722450,00.html The Guardian: Is this the face of France's first Madame la Présidente?]</ref>
Linija 106 ⟶ 169:
* [[Giuseppe Saragat]]<ref>[http://www.britannica.com/ebc/article-9065724 Encyclopædia Britannica: Giuseppe Saragat]</ref>
* [[Michael Joseph Savage]]<ref>[http://www.primeminister.govt.nz/oldpms/1935savage.html Prime Ministers of New Zealand: Michael Joseph Savage]</ref>
* [[Gerhard Schröder]]<ref>[http://web.archive.org/web/20000816172314/http://www.cnn.com/SPECIALS/1998/09/germany/candidates/schroeder/ CNN: Gerhard Schröder: Upstart at the chancellor's gate, 2000]</ref>
* [[Max Shachtman]]
* [[Lim Kit Siang]]
* [[Karpal Singh]]
* [[Thorvald Stauning]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9069489/Thorvald-Stauning Encyclopædia Britannica: Throvald Stauning]</ref>
* [[Jens Stoltenberg]]<ref>[http://www.norway.org/News/archive/2002/200201jagland.htm Norway.org: Jagland steps down]</ref>
* [[Norman Thomas]]
* [[Gough Whitlam]]
Linija 119 ⟶ 180:
</div>
 
== PovezanoVidi još ==
* [[Historija socijalizmaProgresivizam]]
* [[Socijalizam]]
* [[Demokratski socijalizam]]
* [[Progresivna alijansa]]
* [[Socijalistička internacionala]]
 
== Izvori ==
{{reflist|}}
 
== ReferenceDodatak ==
{{reflistrefbegin|230em}}
 
* Barbieri, Pierpaolo (25 April 2017). "The Death and Life of Social Democracy". Foreign Affairs.
* Anderson, Gary L.; Herr, Kathryn G. (2007). Encyclopedia of Activism and Social Justice. SAGE Publications. p. 448. ISBN 978-1412918121
* Eatwell, Roger; Wright, Anthony (1 March 1999). Contemporary Political Ideologies: Second Edition. Bloomsbury Academic. p. 80. ISBN 978-0826451736.
* Curian, George Thomas; Alt, James E.; Chambers, Simone; Garrett, Geoffrey; Levi, Margaret; McClain, Paula D (12 October 2010). The Encyclopedia of Political Science Set. CQ Press. p. 401. ISBN 978-1933116440.
* Sargent Tower, Lyman (2009). Contemporary Political Ideologies: A Comparative Analysis (14th ed.). Wadsworth Publishing.
* Draper, Hal (1966). "The Two Souls of Socialism". New Politics.
* Hain, Peter (1995). Ayes to the Left. Lawrence and Wishart.
* Bernstein, Eduard (1899). "Evolutionary Socialism". Marxists Internet Archive.
* Bevan, Aneurin (1952). In Place of Fear.
* Tarnoff, Ben (12 July 2017). "How social media saved socialism". The Guardian.
* Batson, Andrew (March 2017). "The State of the State Sector". Gavekal Dragonomics.
* Morley, James W. (1993). Driven by Growth: Political Change in the Asia-Pacific Region.
* Kerr, Roger (9 December 1999). "Optimism for the New Millennium".
* Jackson, Samuel (6 January 2012). "The failure of American political speech". The Economist.
* Zimmerman, Klaus (19 February 2010). "Social Democracy in America?". The Atlantic.
* Lerer, Lisa (16 July 2009). "Where's the outrage over AIG bonuses?". Politico.
* Powell, Michael (6 November 2006). "Exceedingly Social But Doesn't Like Parties". The Washington Post.
* Carlock, Greg; McElwee, Sean (18 September 2018). "Why the Best New Deal Is a Green New Deal". The Nation. ISSN 0027-8378.
* "Resolution: Recognizing the duty of the Federal Government to create a Green New Deal" (PDF). U.S. House of Representatives.
* Rizzo, Salvador (11 February 2019). "Fact Checker: What's actually in the 'Green New Deal' from Democrats?". The Washington Post.
* "An Open Call to All Progressive Forces". Progressive International. 30 November 2018.
* Engels, Friedrich (1885). England in 1845 and in 1885. Cited in Hollander 2011
* Luxemburg, Rosa. Reform or Revolution.
* Engels, Friedrich (2004). Collected Works, Volume 50. New York: International Publishers.
* Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, eds. (2016). The Handbook of Neoliberalism. Routledge. ISBN 978-1138844001.
* "Declaration of principles". Socialist International. 22 June 1989.
* Arora, N.D. (2010). Political Science for Civil Services Main Examination. Tata McGraw-Hill Education.
* Gregory, Paul; Stuart, Robert (2003). Comparing Economic Systems in the Twenty-First. South-Western College Pub. p. 152. ISBN 0-618-26181-8.
* Tom Angier (8 February 2017). "What French philosophy can tell us about the EU, nationhood, and the decline of social democracy".
* Jörg Michael Dostal (19 December 2016). "The Crisis of German Social Democracy Revisited". The Political Quarterly.
* Espen Goffeng (12 September 2017). "En venstreside på villspor".
* G. R. Searle (2004). A New England?: Peace and War, 1886–1918. ISBN 9780198207146.
* Lewis, Jane; Surender, Rebecca (2004). Welfare State Change: Towards a Third Way?. Oxford University Press.
* Gregoire, Carolyn (10 September 2013). "The Happiest Countries In The World". The Huffington Post.
* Conley, Julia (20 March 2019). "Social Democratic Nations Rank Happiest on Global Index (Again).". Common Dreams.
* Radcliff, Benjamin (25 September 2013). "Western nations with social safety net happier". CNN.
* "Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921".
* "Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht".
 
{{refend}}
 
== Vanjske veze ==
* [http://www.socialdemocrat.org/ Socialdemocrat.org].
* [https://web.archive.org/web/20060412171332/http://www.misc-iecm.mcgill.ca/socdem/epaper.htm Radovi na temu budućnosti kanadske socijaldemokracije]
* [http://www.socialdemocracia.org/ Socialdemocracia.org]. (na španskomšpanjolskom).
* [http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&Params=A1ARTA0007520 Canadian Encylopedia: Social democracy]
* [http://www.sussex.ac.uk/Users/hafa3/socdem.htm Socijaldemokracija u nedovršenoj globalnoj revoluciji] (engleski)
* [http://www.marxists.org/archive/luxemburg/1915/junius/index.htm Kriza Socijaldemokracije] od [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]] (engleski)
* [https://web.archive.org/web/20110803193549/http://www.noviplamen.org/ Novi Plamen - levilijevi list koji iznosi i socijaldemokratske stavove]
 
{{normativna kontrola}}
{{Ideologije}}
 
[[Kategorija:Socijaldemokracija| ]]
[[Kategorija:PolitičkeSocijaldemokratske ideologijepartije|Socijaldemokratske stranke]]
[[Kategorija:Ekonomske ideologije]]
[[Kategorija:Socijalna filozofija]]
[[Kategorija:Demokracija]]
[[Kategorija:Socijalizam]]
[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Političke teorije]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Filozofske teorije]]
[[Kategorija:Sekularizam]]
[[Kategorija:Humanizam]]
[[Kategorija:Ideologije]]
[[Kategorija:Antifašizam]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Socijaldemokratija