Kolač – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene 93.87.166.206 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika RZuljani
oznaka: vraćanje
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{Redirect|Kolačić|druge upotrebe|Kolačić (biljka)}}
[[Datoteka:Lob NARkult 09.JPG|thumb|Kolač]]
'''Kolač''' je uglavnom vrsta [[Pecivopecivo|peciva]]. U [[srpskohrvatskom jeziku pod pojmom „kolač“, podrazumevaju se različite vrste peciva, ali se pre svega odnosi na manje slatke komade peciva punjene različitim filovima. Najčešći sastojak kolača jesu med ili šećer, maslac ili buter, mleko, orasi i drugo koštunjavo voće, jaja, čokolada ili kakao i različite vrste voća (džemova i marmelada). Mogu biti različitog oblika, ali najčešće su okruglog ili pravougaonog oblika. U ovom slučaju se koristi zbirni naziv - '''''kolači''''', a samo se za pojedini komad koristi naziv - '''''kolač'''''.
 
Još manji komadi testa nazivaju se ''sitni kolači'' ili ''kolačići''.
 
''Kolačem'' se naziva i testo (ili obredni hleb), koji se tradicionalno priprema za [[slava|slavu]] (Slavski[[slavski kolač]]) ili slatko pečeno testo koje se priprema za svetkovine/praznike.
 
Kolači i poslastice postojali su od drevnih vremena. Pripremali su ih stari [[stari Egipat|stari Egipćani]], [[antička Grčka|Grci]], [[antički Rim|Rimljani]]. Kineski izum, mleko u prahu, u svom tovaru nosio je čuveni trgovac, putnik i putopisac [[Marko Polo]]. Prve pite od slatkog sira (sira i meda), svojevrsne su preteče [[torta sa sirom|torti od sira]] (cheese[[torta cakesa sirom|čizkejk]]) pravljene u [[antička Grcka|Grčkoj]] u vreme održavanja prve [[Olimpijada|Olimpijade]], dakle 776. godine pre naše ere. U svakom slučaju, nije lako zaključiti koji je kolač najstariji.<ref name="Политикин Забавник">[http://politikin-zabavnik.rs/pz/tekstovi/linc-s-mirisom-badema Linc s mirisom badema], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>
 
Razlika između kolača, [[torta|torte]] i hleba[[hleb]]a je jasna, ali precizna klasifikacija je uvek predstavljala problem. U [[antički Rim|starom Rimu]], sastojci hleba su ponekad bili maslac, jaja i med, u [[Srbija|Srbiji]] Slavski[[slavski kolač]] (vrsta hleba), koji se priprema prilikom slavljenja slave, sadrži brašno, mleko, jaja, ulje ili maslac, so, šećer, koru limuna, a to su karakteristični satojci koji se koriste i za pripremu torte. Činjenica je da je predak svega bio hleb, i to u svom najjednostavnijem obliku. Kako su se tehnike pečenja razvijale, a ishrana se izmenila, ono što se ranije smatralo hlebom dobilo je svoju posebnu kategoriju.
 
== Izvori ==