Wikipedija

Autoput – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka izmjene
Novi naslov "povijest" u kojem se opisuje izgradnja.
Red 1:
{{Infookvir Cesta u Hrvatskoj|boja=autocesta|naziv=Autoput|naziv alt=|oznaka=Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|karta=Motorways_in_the_former_Yugoslavia.svg|veličina karte=400p|E oznaka=|vrsta=|dužina=|planirana dužina=|vrijeme izgradnje=|upravitelj=|početna točka=|čvorovi=|krajnja točka=|regije=|gradovi=|slika=|opis slike=}}
 
<br />[[Datoteka:Motorway_Sweden,_Switzerland_and_Italy.svg|thumb|200px|Znak »autocesta« označuje mjesto odakle počinje autocesta.]]
[[Datoteka:E-661 highway.png|thumb|300px|Autocesta kraj Gradiške (BiH).]]
'''Autoput''' ili '''autocesta''' (auto[mobil] + put, cesta), je [[cesta]] isključivo namijenjena prometovanju velikoj količini [[motorna vozila|motornih vozila]] visokim brzinama. Prvenstveno služi saobraćaju na daleke udaljenosti i posjeduje najveću propustnu moć zbog čega se vodi kao cesta prvog reda.
 
Največe autoputne mreže nalaze se u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]] (preko 130.000 km), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (preko 77.000 km), [[Španija|Španjolskoj]] (17.109 km) te [[Njemačka|Njemačkoj]] (13.009 km). Na području bivše Jugoslavije je izgrađeno ukupno više od 31383273 km autoputa.
 
Autoputevi su postali važan i temeljni dio transportne infrastrukture svake zemlje jer omogućuju brže i sigurnije povezivanje ljudi te veču i jeftiniju razmjenu robe. U mnogim zemljama Evrope se korištenje autoputa mora platiti. U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji seiznos plaća putarina čiji iznosputarine zavisi od pređene razdaljine, dok se za Sloveniju mora kupiti vinjeta koja se lijepi na vozilo.
 
== Posebnosti i izvedba ==
Na autoputu vlada pravilo neprekinutih tokova i iz tog razloga ne postoje raskrsnice na istoj visinirazini sa drugim vidovima saobraćaja. ObičnoAutoput posjedujeje dvadvosmjeran smjerai sasvaki smjer se u osnovnoj izvedbi sastoji iz najmanje dvije trake uz jednu zaustavnu traku koja omogučava sigurno zaustavljanje u slučaju nezgode. Smjerovi su ogradom fizički odvojeni jednijedan od drugihdrugog, dok se prikljućenjeuključenje ili napuštanjeisključenje vrši na predviđenim trakama za ubrzavanje ili usporavanje. Najniža brzina, ukoliko neoznačena, iznosi 80 km/h i ne smije se podkoračiti. Za potrebe punjenjaopskrbe gorivom, popravke vozila, kupnje hraneproizvoda vezanih za auto ili odmaranja putnika su u određenim razdaljinama izgrađene benzinske crpke, prodavnice, tehničke radionice i odmarališta.
 
== Povijest ==
 
=== Poslijeratno doba ===
Prvi asfaltni putevi Kraljevine Jugoslavije koji su zamišljeni za mali obim prometa nisu više zadovoljavali potrebe savremenog društva poslije rata u kojem je automobil postao simbol napretka a saobraćaj automobilom sve više rastao.
 
Komunistička Partija je prepoznala taj fenomen i imala namjeru modernizirati Jugoslaviju koja je pretrpila znante štete na infrastrukturi tokom rata te zaostajala za razvijenim državama zapada. Kako bi se stvorili uslovi za daljni razvoj društva i privrede te Jugoslavija bolje umrežila, odlučena je gradnja kvalitetne putne infrastrukture u vidu [[Jadranska magistrala|Jadranske Magistrale]] i [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autputa Bratstva i Jedinstva]].
 
=== Autoput Bratstva i Jedinstva ===
Tadašnji Autoput Bratstva i Jedinstva po današnjim standardima ne zadovoljava kriterije autoputa jer se sastoji samo iz jedne trake za svaki smjer ali je tada predstavljao ogromni iskorak u odnosnu prijašnje vrijeme i omogućio automobilizaciju Jugoslavije. 1947. je počela izgradnja uz pomoć vojnika te domaćih i inostranih omladina u okviru omladinskih radnih akcija. Prva izgrađena dionica [[Zagreb]]-[[Beograd]] dužine 382 km se otvara [[27. јул|27. jula]] [[1950]]. a 1963. izgrađena posljedna dionica čime se kompletira cijeli put od granice sa Austrijom do granice sa Grčkom. Obim saobraćaja je vrlo brzo dostigao neviđene razmjere a svakodnevne gužve i bezbrojne saobraćajne nesreće izazvane preticanjem prinuždile su vlast da osavremeni postojeću magistralu Autoputa Bratstva i Jedinstva u pravi autoput.
 
=== Savremeni autoput u SFRJ ===
S toga izgradnja savremenih autoputeva u SFRJ počinje početkom 1970-ih izgradnjom dionice Zagreb - Karlovac, Vrhnika - Postojna te urbane autoceste u Beogradu. U vremenu od 1970. - 1979. izgrađeno je 413 km autoputeva, od toga u Srbiji 131,1 (u njenom užem dijelu), u Sloveniji 109,9, Vojvodini 65,6, Hrvatskoj 62,9 te u Makedoniji 34 km. U sljedećem desetljeću izgrađeno je 542 km autocesta, a od toga u Hrvatskoj 235,5, užoj Srbiji 128,7, Vojvodini 100,6, Sloveniji 48,6 te Makedoniji 29 km. Do 1991. je ukupno izgrađeno 955 km autoputa a nekoliko desetina kilometara su se nalazili pod izgradnjom. Zaoštravanjem privredne i političke situacije u Jugoslaviji te konačnim izbijanjem rata daljnja izgradnja se ubrzo zaustavlja.
 
=== 1995-Danas ===
Poslije rata se izgradnja na postojećoj dionici Autoputa Bratstva i Jedinstva nastavlja a prvi put se pojavljuju i nove dionice van dosadašnjeg pravca. Slovenija i pogotovu Hrvatska prednjače kvalitetom i brzinom izgradnje. Hrvatska počinje gradnjom novog pravca od Zagreba do Splita te prema Rijeci a Slovenija kao prva završava kompletnu planiranu mrežu na svom području kojom spaja kopersku luku sa Ljubljanom i Mariborom. Bosna i Hercegovina koja dosad nije imala autoput počinje izgradnjom ključnog koridora 5C koji će spajati pločansku luku sa Sarajevom. U Srbiji je izgrađena dionica Beograd-Subotica a započeti su pravci prema Bugarskoj i Crnoj Gori.
 
== Autoputna mreža ==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Autoput