Justin Popović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Родио се на Благовести, 6.4.1894. по новом календару. У 19. ВЕКУ ЈЕ РАЗЛИКА СТАРОГ И НОВОГ КАЛЕНДАРА БИЛА 12 ДАНА А У 20. И 21. РАЗЛИКА ЈЕ 13 ДАНА
Red 29:
U [[Atena|Atini]] stiče doktorat teologije. Sveti sinod mu najednom uskraćuje stipendiju, pred sam doktorat. Morao je [[1921]]. godine da se povuče u Srbiju i postane nastavnik karlovačke bogoslovije. Predavao je Sveto pismo Novoga zaveta, Dogmatiku i Patrologiju. Tu prima jeromonaški čin. Vremenom postaje urednik pravoslavnoga časopisa ''„Hrišćanski život“''. Poznati su njegovi članici ''„Sa uredničkog stola“''. Ponekad mu je pero ''„bilo oštrije“'' i doticalo se i nekih tadašnjih nepravilnosti u [[sveštenstvo|kliru]] SPC i bogoslovskim školama. U karlovačkoj bogosloviji (u koju je u međuvremeno bio premešten), neko mu krade sa radnoga stola doktorsku disertaciju o gnoseologiji Sv. Isaka Sirijskog i Sv. Makarija Egipatskog. Ali je za par dana napisao okvirno istu disertaciju ''„Problem ličnosti i poznanja po učenju Sv. Makarija Egipatskog“'' i doktorira u Atini, 1926. godine. Ubrzo potom proteran je iz Karlovačke bogoslovije u [[Prizren]], gde je proveo oko godinu dana, tačno onoliko vremena koliko je trebalo da se časopis ''„Hrišćanski život“'' ugasi.
 
U to vreme na Zapadu, u [[Češka Republika|Češkoj]] javlja se pokret pravoslavaca. Justin biva izabran za pomoćnika vladici [[Josif Cvijović|Josifu Cvijoviću]] u misiji u Prikarpatskoj Rusiji. Ubrzo ga je Sinod odlučio postaviti za [[episkopos|episkopa]]. On je to odbio uz obrazloženje da je nedostojan tog čina. Posle toga je postavljen za profesora [[Bitoljska bogoslovija|Bitoljske bogoslovije]]. Na bogosloviji je bio u vezi sa vladikom Nikolajem i [[Jovan Šangajski|Jovanom Šangajskim]]. Zajedno sa arhijerejima [[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] borio se protiv uvođenja [[Konkordat]]a u SrbijuKraljevini Jugoslaviji 1936. godine. Često je pomagao i pisao pohvalno o bogomoljačkom pokretu koji je vodio Nikolaj i bio satrudnik na misionarskom polju sa izbeglim pravoslavnim Rusima, ispred crvene revolucije.
 
Od [[1934]]. je profesor Bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Zajedno sa [[Branislav Petronijević|Branislavom Petronijevićem]] osnovao je [[Srpsko filozofsko društvo]] [[1938]]. u Beogradu. Bavio se prevođenjem bogoslovsko-asketske i svetootačke literature.