Kongo (rijeka) – razlika između verzija

| ime= Rijeka Kongo

| Duljina = 4 7004700

| Prosječni istjek=41 .000

| Površina porječja= 4 ,014 .500

| Ušće= [[Atlanski ocean]]

| Države kroz koje protječe = {{flag|Burundi}}<br />{{flag|Ruanda}}<br />{{flag|Gabon}}<br />{{flag|Zambija}}<br />{{flag|Tanzanija}}<br />{{flag|Centralnoafrička Republika}}<br />{{flag|Kamerun}}<br />{{flag|Demokratska RepublikaDR Kongo}}<br />{{flag|Republika Kongo}}<br />{{flag|Angola}}

'''Kongo''' ili '''Zair''', velika rijeka ekvatorijalne [[Afrika|Afrike]], duga je približno 4 7004700 km. Po dužini, Kongo je peta rijeka u svijetu i druga u Africi, nakon [[Nil]]a.

Veličina poriječja joj je 3 ,800 .000 km² i po obilju vode jedna je od najvećih rijeka na svijetu. Tvore je dva izvorišna toka: Luapula i Lualaba. Pod nazivom Zair poznata je nizvodno od Stanleyevih slapova. U Republici Kongo naziva se Kongo, a u [[Angola|Angoli]] Rio Zaire. Ima velik broj pritoka (Lindi, [[Lomami]], Mangala, [[Ubangi]], Sangha, Kwa i dr.). Golemim, 11 kilometara širokim, [[estuarij]]em utječe u [[Atlantski ocean]]. Plovna je od ušća do grada Matadi (134 km), od Malebo Poola (Stanlye Pool) do Stanleyevih slapova (1690 km) te uzvodno do slapova u dužini od 942 km (Lualaba). Golemi hidroenergetski potencijal Konga samo je lokalno iskorišten.

Teče pretežno kroz [[Demokratska Republika Kongo|Demokratsku Republiku Kongo]], i [[Republika Kongo|Republiku Kongo]], [[Srednjoafrička Republika|Središnju Afričku Republiku]], te dijelom kroz [[Zambija|Zambiju]], i [[Angola|Angolu]], [[Kamerun]] i [[Tanzanija|Tanzaniju]]. Rijeka je široka od 0.,8 do 16 kilometara, ovisno o lokaciji i dijelu godine.

Kongo nastaje u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje se sastaju rijeke Lualaba i Luvua. Zatim teče prema sjeveru, do Stanleyevih slapova, u blizini grada Kisangani, i vrlo blizu [[ekvator]]a počinje skretati obrnuto od kazaljke na satu. Prvo teče prema sjevero-zapadu, zatim prema zapadu, pa prema jugu. Ulijeva se u Atlantski ocean formirajući veliki riječni bazen koji prekriva više od 4 milijuna km². Zbog svog položaja u najvećem afričkom kišnom pojasu, Kongo nosi više vode od bilo koje druge rijeke na zemlji, osim [[Amazona|Amazone]] u Južnoj Americi. Na ušću u Atlantski ocean protoka Konga je 34 .000 m³ po sekundi. Unutar toka rijeke Kongo nalazi se 4000 riječnih otoka od kojih je više od 15 dužih od 16 kilometara. Upravo zbog ovih otoka neki dijelovi toka nisu plovni. Skoro 400 kilometara Konga nije plovno, ali ne samo zbog ovih otoka nego i zbog mnogih slapova.

U Kongo se ulijeva voda iz izvora u sjevernoj Zambiji i južnoj Demokratskoj Republici Kongo, na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Ovi izvori imaju mnogo brzaca pa se ne mogu koristiti za komercijalnu navigaciju. U Zambiji, Chambeshi i ostali izvori, ulijevaju se u jezero [[Bangweulu]], koje je okruženo mnogim močvarama. Voda iz jezera Bangweulu ulijeva se u rijeku [[Luapula]], koja tvori granicu između Zambije i Demokratske Republike Kongo, te se ulijeva u jezero [[Mweru]]. Jezero Mweru otječe u rijeku [[Luvua]] u Demokratskoj Republici Kongo. Zapadno, u južnom dijelu Demokratske Republike Kongo, rijeka [[Lualaba]] i njezini pritoci nastaju u visoravnima Katanga. Lualaba se sas rijekom [[Lufira]] ulijeva u jezero [[Upemba]] i teče sjeverno gdje se sas rijekom [[Luvua]] sastaje u sjevernom dijelu Katange.

Srednji Kongo skreće prema sjevero-zapadu, zapadu i jugo-zapadu, a nadmorska razina između Stanleyevih slapova i Malebo Poola opada za samo 100 metara. Svih 1 6001600 kilometara je plovno. Na ovom dijelu rijeke ulijevaju se četiri velike rijeke: [[Lomami]], [[Aruwimi]], [[Ubangi]] i [[Kasai (rijeka)|Kasai]]. [[Lomami]] teče prema sjeveru, skoro paralelno sas Gornjim Kongom, a ušće u Kongo joj se nalazi sas južne strane, oko 130 kilometara nizvodno od grada [[Kisangani]]ja. Rijeka Aruwimi, koja se u gornjem dijelu toka naziva Ituri, odvodnjava područje velikih kišnih šuma zapadno od [[Albertovo jezero|Albertovog jezera]]. Teče prema zapadu i ulijeva se u Kongo sa sjeverne strane, 100 kilometara nizvodno od ušća rijeke [[Lomami]]. [[Ubangi]], najveći Kongov pritok, teče od ušća rijeka [[Bomu]] i [[Uelle]] prema zapadu i prati granicu između Demokratske Republike Kongo i Središnje Afričke Republike. U blizini [[Banguia]], glavnog grada Središnje Afričke Republike, naglo skreće prema jugu i ulijeva se u Kongo malo južnije od ekvatora. Od ovog ušće pa do točke ispod grada [[Kinshasa]], Srednji Kongo čini prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Republike Kongo. Na tom dijelu rijeka [[Kasai (rijeka)|Kasai]], poznata još i pod nazivom [[[[Kasai (rijeka)|Kwa]], utječe u Kongo sas istoka. Kasai i njegovi pritoci teku sjevero-zapadno od sjeverne Angole prema Demokratskoj Republici Kongo. Ostali veliki pritoci na Srednjem Kongu su: [[Lulonga]], [[Ikelemba]], [[Ruki]], [[Itimbiri]], [[Mongala]] i [[Sangha]]. Oko 160 kilometara nizvodno od ušća rijeke Kwa, Kongo se proširuje u jezero koje je poznato pod nazivom [[Malebo bazen]] ili [[Stanleyev bazen]]. Tu rijeka Kongo kruži oko otoka Mbamou.

== Povijest rijeke Kongo ==

Narod [[Bantu]] živio je uz rijeku Kongo više od 2000 godina. Na rijeci su lovili ribe, a između rijeke i prašume, nalazilo se plodno tlo. Moćno carstvo ljudi iz Konga razvilo se 1300ih[[1300-ih]] godina.

[[Francisco José de Lacerda]], portugalski istraživač, došao je do visoravni Katanga sas istoka [[1798]]. To su učinili i arapski trgovci 1800ih[[1800-ih]]. [[Arapi]] su proširili svoj utjecaj na istočnu stranu zavale Konga gdje su mnogo trgovali. Škotski istraživač i misionar, [[David Livingstone]], posjetio je rijeke Luapula i Lualaba [[1871]]. godine vjerujući da su one izvor Nila. Prvi istraživač koji je sam istražio cijelu rijeku bio je Anglo-Američki novinar i istraživač [[Henry Molton Stanley]]. [[1876]]. i [[1877]]. godine Stanley je prešao više od 2600 kilometara uz rijeku Kongo. Uz pomoć belgijskog kralja [[Leopold II.|Leopolda II.]], Stanley se vratio u Kongo od [[1879]]. do [[1884]]. godine. Osnovao je 22 naselja na Kongu, na Gornjem Kongu pustio je 4 broda pogon i izgradio je cestu oko brzaca na Donjem Kongu između Matadia i Malebo bazena. [[1885]]. godine Slobodna Zemlja Kongo, koja je uključivala veći dio zavale Konga, postala je privatno vlasništvo Leopolda II. [[1908]]. taj entitet postao je belgijska kolonija, Belgijski Kongo, a [[1960]]. postigao je nezavisnost kao država Kongo.

[[Kategorija:SrednjoafričkaRijeke Republikau Angoli]]

[[Kategorija:ZambijaRijeke u DR Kongo]]