Ngorongoro – razlika između verzija

|vrst baštine = Prirodno dobro

|mjerilo = vii, viii, ix, x

|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/39

|država = {{TAN}}

U području [[ekosustav]]a Ngorongoro obitava oko 40.000 pripadnika plemena [[Masai]] i nalazi se smještaj za turiste ''Ngorongoro Wildlife Lodge'', a uz njega je rezervat [[Maswa]] i park prirode [[Maasai Mara]], površine 320 km², a u kojem je lov dozvoljen, a postoji i mogućnost obilaska balonom.

 

[[Datoteka:CraterHighlands Tanzania NASA.jpg|mini|<center>Karta "visoravni kratera" s kalderom Ngorongoroa u središtu]]

 

Krater Ngorongoroa je najveća [[kaldera]] na svijetu, površine 260 km² i dubine 610 m, i pretpostavlja se da je nastala urušavanjem vulkana visokog od 4.500-5.800 metara prije oko 2,5-3 milijuna godina<ref>Nigel Pavitt, ''Africa's Great Rift Valley'', 2001., str. 135.-139. Harry N. Abrams, Incorporated, New York ISBN 0-8109-0602-3</ref>. U središtu se nalazi sezonsko slano jezero kojeg Masai zovu ''Makat (Magadi)'', što znači "sol", a koje se napaja iz potoka Munge i izvora Ngoitokitok koji napaja i istoimeno močvarno područje.

 

== Bioraznolikost ==

Istočna strana kratera je uglavnom prekriven planinskom šumom, dok je manje strma istočna strana sušija i uglavnom prekrivena travama i pokojim drvetom [[akacija]].

U njemu živi oko 25.000 velikih sisavaca (uglavnom [[gnu]]ovi i [[zebra|zebre]]) i grabežljivaca (nekad najveća koncentracija [[lav]]ova u Africi), te oko 500 vrsta ptica. Od ostalih sisavaca na ovom području tu su: [[crni nosorog]] (jako ugrožen), [[afrički slon]], [[vodenkonj]], [[afrički bivol]], [[leopard]], [[gepard]], [[žirafa]], [[vodenkonj]] i mnogo vrsta manjih sisavaca.

 

== Izvori ==

{{izvori}}

 

* [http://www.unep-wcmc.org/sites/wh/ngorongo.html Službena stranica zaštićenog područja Ngorongoro] {{eng oznaka}}

* [http://tanzaniatouristboard.com/ Tanzanijski turistički ured] {{eng oznaka}}

 

{{Svjetska baština u Tanzaniji}}

 

[[Kategorija:Rezervati biosfere u Africi]]