Verzija na datum 4 august 2019 u 23:11 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 4 august 2019 u 23:14 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena Nema sažetka izmjene Novija izmjena →
Red 25: Kola ima površinu od 100.000 [[km²]], isturen je nekih 305 [[kilometar\|km]] u pravcu sjever-jug, tako da dobar dio poluotoka leži unutar [[Arktički krug\|Arktičkog kruga]] i nekih 400 km u pravcu istok-zapad.<ref name=brit/> Kola razdvaja [[Bijelo more\|Bijelo]] od [[Barentsovo more\|Barentsovog mora]] na sjeveru. [[Geologija\|Geološki]] poluotok Kola je produžetak Baltičkog štita, sastavljen od [[prekambrij]]skih [[granit]]a i [[gnajs]]a, starih više od 540 miliona godina.<ref name=brit/> Teren poluotoka je jako isprekidan [[rasjed]]ima, procijepima, brdima i kotlinama. Dva [[lakolit]]na [[planinski masiv\|planinska masiva]], formirana uzdizanjem [[Magmatske stene\|eruptivnih stijena]], su najviše točke poluotoka. To su [[Hibini (masiv)\|Hibini]] (~~1191~~1201 m) i [[Lovozorske ~~Tundre~~tundre]] (1191 m)<ref name=brit/> koje se prostiru od zapada prema istoku. Sjeverne obale polotoka počinju od visokih kamenih litica, pa se prema jugu blago spuštaju do visoravni, nakon nje se visina smanjuju i dalje prema jugu sve do niske [[Močvara\|močvarne]] obale uz Zaljev Kandalakša. Istočne obale poluotoka, zvane Terski, oblikuju niske litice, one okružuju uski ulaz u [[Bijelo more]], poznat kao Grlo Bijelog mora (Горло Белого моря).<ref name=brit/> Poluotok Kola poznat je po brojnim [[Jezero\|jezerima]] ([[Imandra]], Umbozero, Lovozero) i [[Rijeka (vodotok)\|rijekama]] s brzacima ([[Niva (rijeka)\|Niva]]), velikog hidropotencijala, pa se planira izgradnja nekoliko [[hidroelektrana]].<ref name=brit> {{cite web

Koljski poluotok – razlika između verzija