Razlike između izmjena na stranici "Koljski poluotok"

Bez izmjene veličine ,  prije 1 godinu
nema sažetka uređivanja
Kola ima površinu od 100.000 [[km²]], isturen je nekih 305 [[kilometar|km]] u pravcu sjever-jug, tako da dobar dio poluotoka leži unutar [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] i nekih 400 km u pravcu istok-zapad.<ref name=brit/> Kola razdvaja [[Bijelo more|Bijelo]] od [[Barentsovo more|Barentsovog mora]] na sjeveru. [[Geologija|Geološki]] poluotok Kola je produžetak Baltičkog štita, sastavljen od [[prekambrij]]skih [[granit]]a i [[gnajs]]a, starih više od 540 miliona godina.<ref name=brit/>
 
Teren poluotoka je jako isprekidan [[rasjed]]ima, procijepima, brdima i kotlinama. Dva [[lakolit]]na [[planinski masiv|planinska masiva]], formirana uzdizanjem [[Magmatske stene|eruptivnih stijena]], su najviše točke poluotoka. To su [[Hibini (masiv)|Hibini]] (11911201 m) i [[Lovozorske Tundretundre]] (1191 m)<ref name=brit/> koje se prostiru od zapada prema istoku. Sjeverne obale polotoka počinju od visokih kamenih litica, pa se prema jugu blago spuštaju do visoravni, nakon nje se visina smanjuju i dalje prema jugu sve do niske [[Močvara|močvarne]] obale uz Zaljev Kandalakša. Istočne obale poluotoka, zvane Terski, oblikuju niske litice, one okružuju uski ulaz u [[Bijelo more]], poznat kao Grlo Bijelog mora (Горло Белого моря).<ref name=brit/>
 
Poluotok Kola poznat je po brojnim [[Jezero|jezerima]] ([[Imandra]], Umbozero, Lovozero) i [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] s brzacima ([[Niva (rijeka)|Niva]]), velikog hidropotencijala, pa se planira izgradnja nekoliko [[hidroelektrana]].<ref name=brit> {{cite web